20.9 C
Laktaši
Petak, 29 Marta, 2024

Nove kamere zabilježile kazni KOLIKO POLICIJA ZA DEVET GODINA: Pljušte prekršaji zbog ISTEKLIH REGISTRACIJA

LAKTAŠI, 22. decembra – Postavljanje ANPR kamera na putevima u Republici Srpskoj pokazalo se kao ispravna odluka, jer je za samo nekoliko mjeseci evidentirano skoro devet puta više kazni, nego za cijelu prošlu godinu.

Nove kamere zabilježile kazni KOLIKO POLICIJA ZA DEVET GODINA: Pljušte prekršaji zbog ISTEKLIH REGISTRACIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

UMinistarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske pojasnili su za Srpskainfo da je od početka upotrebe ANPR kamera do danas izdato 26.889 prekršajnih naloga zbog neregistrovanja vozila.

– Tokom prošle godine u Republici Srpskoj izdato je 3.097 prekršajnih naloga zbog isteka registracije motornih vozila – istakla je portparol MUP RS Mirna Miljanović.

Ona je pojasnila da su prve ANPR kamere postavljene krajem januara ove godine na području Jahorine i Pala za potrebe obezbjeđenja Zimske olimpijade mladih EYOF 2019.

– Trenutno se ANPR kamere nalaze u Banjaluci, Doboju, Bijeljini, Istočnom Novom Sarajevu, Istočnom Starom Gradu, Istočnoj Ilidži, Palama, Han Pijesku, Rogatici, Sokocu, Trnovu, Jezeru, Ribniku, Foči i Višegradu – pojasnila je Miljanovićeva.

Tako su, za ovih nekoliko mjeseci pomenute kamere evidentirale toliko kazni, koliko policajci, u prosjeku, napišu za najmanje devet godina.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Stručnjaci za bezbjednost saobraćaja za Srpskainfo tvrde da će ove kamere dovesti u red ispravnost vozila na ulicama, što ujedno znači da će doprinijeti većoj bezbjednost u saobraćaju.

– Nije se odjednom ove godine pojavio toliki broj neregistrovanih vozila, već su do sada ti vozači izbjegavali policiju i ko zna koliko dugo vozili automobile bez registracije. To znači da ta vozila nisu prošla tehnički pregled i veoma je upitna njihova ispravnost – kaže jedan od naših sagovornika.

Prema njegovim riječima, uglavnom se tu radi o starijim vozilima, a vozači su obično uspješno izbjegavali policiju.

– Vozači uvijek znaju gdje budu policijske patrole i kada, pa u to vrijeme ne prolaze tim putevima, ako im je istekla registracija. Problem imaju i u malim opštinama gdje se svi znaju, pa policajci i ne zaustavljaju većinu vozača. Međutim, upravo je to glavna prednost ovih kamera, jer njih vozači ne mogu izbjeći. Neće biti čudo ako ovaj broj neregistravnih vozila bude rastao – istakao je naš sagovornik.

Sličnog mišljenja je inženjer za bezbjednost saobraćaja i član koordinacione grupe za bezbjednost saobraćaja Nikola Ćopić.

– Nekoliko mjeseci nakon postavljanja kamera za evidentiranje prekršaja neregistrovanih vozila evidentan je drastičan rast broja prekršaja. Što se tiče ove mjere, može se konstatovati da ona utiče i direktno i indirektno na bezbjednost saobraćaja, budući da kod velikog broja vozila koja nisu registrovana postoji opravdana sumnja da nisu tehnički ispravna, a po pravilu se radi o starijim vozilima. Otkrivanjem ovakvih prekršilaca istovremeno se utiče na povećanje bezbjednosti saobraćaja – istakao je Ćopić.

Iz MUP Srpske su ranije pojasnili da ANPR kamere imaju mogućnost automatskog prepoznavaja registraskih tablica, dok kamere nemaju mogućnost detekcije prekršaja korištenja mobilnog telefona i nevezivanja pojasa u vozilu.

– Takođe, ove kamere nemaju mogućnost prepoznavanja lica (face recognition). Napominjemo da kamere imaju mogućnost automatskog prepoznavanja registarskih oznaka, na osnovu čega se, u slučaju isteka registracije motornog vozila, obrađuje prekršaj koji se odnosi na neregistrovana vozila i taj prekršajni nalog se upućuje poštom na kućnu adresu osobe na koju je vozilo registrovano. Policijska stanica prekršaj registruje samo jednom u 24 sata. Nije moguće da se isti prekršaj evidentira nekoliko puta u toku dana i da se za jedan dan izda više prekršajnih naloga po istom osnovu, u smislu da su evidentirani video kamerama na području grada – pojasnili su ranije u policiji.

KAZNE OD 100 DO 400 MARAKA

Predviđene kazne za vožnju neregistrovanog vozila u skladu sa Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH se kreću od 100 do 400 maraka. Za vožnju neregistrovanog vozila do 30 dana predviđena je novčana kazna u iznosu od 100 maraka, te se osim novčane kazne, vozaču izriče i jedan kazneni bod. Ukoliko je vozilo neregistrovano duže od 30 dana predviđena je novčana kazna u iznosu od 400 maraka. Osim ove kazne, vozač dobija i zaštitnua mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dva mjeseca, te dva kaznena boda.

Srpskainfo

ZABORAVLJENI NAPITAK ZA JAK IMUNITET – PRAVILE SU GA NAŠE BAKE: Šta je vodnjika i kako da je napravite u kućnim uslovima (RECEPT)

Vodnjika je napitak koji se godinama koristi u prirodnoj medicini, ali vremenom je zaboravljen.

Mnogi su ovaj stari lek probali u domovima svojih baka, a smatra se da je vodnjika najbolji prirodni eliksir za imunitet.

Vodnjika se priprema u oktobru ili novembru mesecu, a pravi se isključivo od divljih krušaka i jabuka, potpuno organskih, koje rastu u nezagađenim područjima.

Ovaj zdrav napitak koji s nam u nasleđe ostavili naši preci, pravi je eliskir zdravlja. Puna je enzima, vitamina C, kao i drugih vitamina, minerala i antioksidanata.

Vodnjika jača imunitet, štiti od virusa, gripa i prehlada, ali je koriste i kod tegoba sa zatvorom i mokraćnim putevima. Takođe, ovaj napitak se u narodnoj medicini smatra kao kura za mršavljenje i bolji metabolizam.

Fermentacijom voća, stvara se mala količina alkohola u ovom napitku, pa nije preporučljiv za osobe sa visokim pritiskom i srčanim problemima.

vodnjika-recept-imunitet-zdravlje-virus-napitak

Recept za vodnjiku:

Potrebne su vam divlje jabuke i kruške, kleka, šipurak, trnjina, glog, dren, ali možete u napitak ubaciti i drugo lekovito bilje. Koristi se 4 kilograma voća sa bobicama na 10 litara vode. Možete dodati mušmule i dunju.

U veću posudu sipajte 10 litra vode, pa dodajte oprano i očišćeno voće i bobice. Promešajte, poklopite i ostavite na tamnom i suvom mestu napitak da stoji oko 30 dana. Kada počne da dobija kiselkast ukus, vodnjika je spremna za korišćenje.

Pijte je razblaženu sa vodom jer jer napitak vrlo jak.

Veruje se da je sjajan prirodni lek kod virusa, prehlada i gripa, ali i odlična preventiva oboljenja i sredstvo za podizanje imuniteta.

Izvor: Lovesensa

 

Vlada FBiH uplatila sredstva za vakcinu

Vlada Federacije BiH uplatila je danas preostali dio novca u iznosu od 11.700.000 KM za nabavku vakcine protiv kovida 19 za građane ovog entiteta, potvrđeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

Vlada FBiH obavezala se zaključcima od 28. augusta i 11. septembra za nabavku 800.000 doza vakcina protiv kovida 19 kroz Kovaks mehanizam, podsjeća se u saopštenju Vlade Federacije BiH.

Milorad Dodik primljen u UKC RS

LAKTAŠI, 21. decembra – Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik primljen je u Univerzitetski klinički centar RS, saznaje Srpskainfo.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik hospitalizovan je u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske zbog mučnine i bolova u želucu, a zdravstveno stanje za sada je stabilno i nije životno ugrožen, saopšteno je danas iz UKC-a.

Podsjećamo, u subotu je iz Dodikovog kabineta saopšteno da se on nalazi u kućnoj izolaciji zbog kontakta sa osobom pozitivnom na korona virus.

Tada je rečeno da je Dodik testiran na Covid 19, a rezultat testa je bio negativan.

Izvor: srpskainfo.com

Cigare opet poskupljuju? Minimalna akciza 3.25 KM

Od 1. januara 2021. godine, na cigarete se plaća akciza, i to proporcionalna akciza, po stopi od 42% maloprodajne cijene cigareta specifična akciza u iznosu od 82,50 KM za 1.000 komada, odnosno 1,65 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

Minimalna akciza 3.25 po kutiji

Saopštili su ovo u Upravi za indirektno oporezivanje BiH i dodali da minimalna akciza (zboj proporcionalne i fiksne), po paklici cigareta ne smije biti ispod 3,25 KM za pakovanje cigareta od 20 komada.

Ističu da akciza na duvan za pušenje u 2021. godini iznosi 130,00 KM po kilogramu.

“Kalkulacije maloprodajnih cijena koje će biti na snazi od početka 2021. godine, a koje su formirane u skladu sa novom Odlukom, porezni obveznici (proizvođači i veliki distributeri duhana i duhanskih prerađevina), dužni su dostaviti nadležnom regionalnom centru UIO do 15. decembra 2020. godine”, naglasili su u UIO.

Kako kažu, poreski obveznici i druga lica koje se bave prometom cigareta dužni su popisati zalihe cigareta i duvana za pušenje na dan 1. januar 2021. godine obilježene akciznim markicama izdanim od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2020. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru Uprave za indirektno oporezivanje do 7. januara 2021. godine.

“Poreski obveznici koji se bave prometom cigareta i/ili duvana za pušenje dužni su popisati količine akciznih markica za cigarete i duvan za pušenje preuzete do 31. decembra 2020. godine, a koje nisu iskorištene za obilježavanje cigareta i duvana za pušenje do 31. decembra 2020. godine i popisne liste dostaviti nadležnom regionalnom centru Uprave do 7. januara 2021. godine”, naveli su u UIO.

Ističu da poreski obveznici i druga lica koje se bave prometom duvanskih prerađevina dužni su na zatečene zalihe cigareta i duvana za pušenje utvrđene u popisnim listama obračunati akcizu u skladu sa novom Odlukom, te do 17. januara 2021. godine uplatiti razliku između obračunate i već uplaćene akcize, na Jedinstveni račun.

“Duvanske prerađevine za koje je plaćena razlika akcize, prodavaće se po novim maloprodajnim cijenama, koje moraju biti istaknute na vidnom mjestu maloprodajnog objekta”, zaključili su u UIO.

Ostaje da se vidi, kada proizvođači odrede cijene, koliko će od 1. januara koštati cigarete.

 

Banjaluka.com / Autor: Marija Gajić

Nošenje maski ne izaziva blokadu rada mozga

Na zapadu se prave nove takozvane RNK vakcine i postoji realna opasnost od autoimunih i autoalergijskih reakcija. – Ruska, kineska i oksfordska cepiva su bezbedna i efikasna

Iako se virus korona u Srbiji pojavio pre devet meseci, polemika oko toga da li treba nositi maske, kako možemo da se zaštitimo od kovida i koje su vakcine dobre i dalje ne prestaju. A onda je dr Milanko Šekler, virusolog i mikrobiolog, koordinator nacionalne referentne laboratorije za avijarnu influencu, groznicu zapadnog Nila i infektivni bronhitis Specijalističkog veterinarskog instituta u Kraljevu, odlučio da izađe u javnost i pokuša na jednostavan način ljudima da pruži sva objašnjenja na njihove nedoumice.

To je naišlo na pozitivan odjek u javnosti, jer su se građani na društvenim mrežama utrkivali ko će pre da pohvali objašnjenja koje je Šekler pružio u tekstu u „Novoj srpskoj političkoj misli”. Ovaj naučnik je zajedno sa dr Dejanom Vidanovićem i Bojanom Tešović, činio stručni tim koji je prvi „pročitao” genom virusa korona u Srbiji, a ostvareni rezultati su upisani u svetsku banku gena, odnosno bazu podataka o genomu kovida 19. U razgovoru za „Politiku”, Šekler objašnjava da ne možemo samo da sedimo i čekamo vakcinaciju, kao i da je bitno da se štitimo od velike količine virusa, kako ne bismo završili na bolničkom lečenju. Što se veća količina virusa primi – veća je šansa da će čovek imati tešku kliničku sliku.

Vaš stav je da vakcina protiv kovida 19 neće moći da reši problem pandemije i da spas leži u prokužavanju građana?

Rešenje je kombinacija te dve stvari u datim okolnostima. Samo na vakcinaciju ne možemo da se oslonimo iz više razloga. Pre svega, stvar je tehničke prirode. Rokovi za isporuku cepiva su problematični, kao i količina cepiva koja bi trebalo da stigne u kratkom vremenskom periodu. Pominje se da će dosta njih biti nabavljeno tek u poslednjem kvartalu sledeće godine. Šta da radimo do tada? Poseban problem je organizovati pelcovanje celokupnog stanovništva. I da budemo uspešni u bržoj nabavci vakcina, prokužavanje će i dalje da „radi” svoj posao. Tako će se i smanjiti broj ljudi koji treba da se vakcinišu.

Prema vašem mišljenju je prokužavanje dobro kako bi ljudi „primili” manju količinu virusa i na taj način bili zaštićeni od teže kliničke slike?

Bitna je količina virusa koja je potrebna da nekoga inficira. Na primer, kod variole vere je bila dovoljna jedna čestica da bi se osoba razbolela. Kod noro virusa, koji izaziva dijareju, koncentracija za zaražavanje iznosi 16 do 20 virusnih čestica. Kod „nesretnika” korone sa kojim se sada susrećemo istraživanja do kojih sam došao pokazuju da treba između 500 i 1.000 virusnih čestica. To su količine koje su potrebne da bi se neko inficirao. Ali, ako je neka osoba danas primila 30 čestica, ona se neće inficirati.

To znači da neće dobiti koronu?

Takozvani nespecifični imunitet te osobe savladaće uspešno te čestice. U isto vreme će stečeni imunitet prepoznati da je stupio u kontakt sa novim virusom i počeće da radi na zaštiti. Kada organizam nekoliko puta primi tako malu dozu virusa, počinje da stvara antitela, a da osoba toga nije svesna. Zato se mnogi iznenade kada rade serološki test na kovid i kada čuju da imaju antitela. To se smatra nekom vrstom „razvučene” vakcinacije. I na to, takođe, moramo da se oslonimo. Osobe koje su bolesne, a nemaju respiratorne simptome (kašalj, kijanje, slinjenje) izbacuju i do 100.000 puta manju količinu virusa u minuti od onih koji imaju simptome, kašlju i kijaju.

Analize epidemiologa pokazuju da je 20 odsto građana imalo susret sa virusom. Mislite li da je taj broj veći u realnosti?

Ti podaci se odnose na period od marta do kraja avgusta. Mislim da se od tada do sada još 30 odsto građana prokužilo.

Planirate li da ponovo očitate genom virusa korona jer ima mišljenja da je neophodno to uraditi zato što je mutirao?
Virus nije mutirao. Dr Dejan Vidanović, koji vodi grupu za sekvenciranje u VSI „Kraljevo” i naša doktorantkinja Bojana Tešović, bili su „vredni” celo leto, i radili sekvencioniranje genoma virusa iz celokupnog toka epidemije, iz svih krajeva Srbije. I to 150 njih. Uzorci virusa su uzimani iz svih prethodnih meseci. Došli smo do zaključka da postoje tačkaste mutacije ali one nisu značajne za prenošenje kovida 19 ili za njegovu patogenost. Stručnjaci koji tvrde da se virus promenio tu tvrdnju pravdaju time što imamo dosta teških slučajeva u bolnicama. Pa naravno da ima mnogo takvih pacijenata, kada smo u početku beležili 400 zaraženih dnevno, a sada ih ima po 7.000 i 8.000. Deset odsto njih završi u bolnici sa težim simptomima. Sada je transmisija virusa daleko veća nego kada se on pojavio. Za sedam dana imamo mnogo više zaraženih nego što ih je bilo od marta do septembra. Ne zaboravite, od marta do 1. oktobra, znači za šest meseci, u Srbiji je bilo „samo” 34.000 novozaraženih. Sada taj broj dostignemo za nepunih sedam dana.
Dosta ljudi ne veruje da maske koje nosimo štite od virusa. Kakav je vaš stav?

Najveća glupost koju sam čuo je da maska izaziva blokadu rada mozga. A kako sa tako „blokiranim mozgom” operišu hirurzi i po 18 sati, radeći najsloženije intervencije!? Nije mi jasno odakle se stvorio tako jak pokret protiv nošenja maski. Pa, ja sam je koristio 47 dana bez pauze, od ujutru do kasno uveče i ništa mi nije falilo. Moj stav je isti: ljudi treba da nose maske. To posebno treba da rade kada idu u prodavnicu, apoteku, pekaru, kao i u prevozu, pozorištu… Maska sa gotovo 90 odsto efikasnosti uspeva da zadrži mikrokapljice koje je zaražena osoba iskašljala ili iskijala, kao i one koje lebde neko vreme u prostoru, a u kojima se nalazi virus korona. Dobro je da se nosi, kao i da ako ima više ljudi u prostoriji čovek sedi pored otvorenog prozora.

Kada osoba ne nosi, a nađu se u istoj prostoriji sa nekim ko ima koronu a takođe nema masku, velika je verovatnoća da će „zaraditi” kovid?

Ljudi odu na slavu ili okupljanje, gde sede bez maske i pričaju bez distance pa tako mogu da prime veću količinu virusa. Ne znaju da će biti kandidati da dobiju težu kliničku sliku. To sve zavisi od količine virusa koja se izbaci, od kvadrature (kubature vazduha u prostoriji) u kojoj se boravi, od broja ljudi koji su okupljeni, od dužine boravka. Najviše virusa ima u mikrokapima, koji se izbacuju kada neko kija, kašlje, glasno priča, peva. Zato mi govorimo da je bitno da ljudi budu razmaknuti po dva metra, jer tako virus ne može da se dobaci od jednog do drugog. Treba imati u vidu da kapi virusa u mikronima mogu da lebde u vazduhu dugo. Srećom, u njima je manja količina čestica, a pretpostavlja se, budući da su male, da kod 90 odsto njih nema virusa. Dobro je i što se brzo isuše kada padnu na tle. Za razliku od njih, kapi koje imaju pola milimetara veličine ne mogu tako brzo da se osuše. Njih samo vlaga drži u životu, ali one su teške i za nekoliko sekundi padaju silom gravitacije na pod, a ne idu dalje od 0,8 metara od onog koji govori.

Građani se plaše da se na namirnicama koje kupuju u prodavnicama možda ne nalaze čestice virusa čijim dodirom mogu da se zaraze. Da li je to moguće?

Kada one padnu na karton ili papir, na ambalažu proizvoda, vrlo brzo se isuše. Ne treba da se plaše toga.

Kada očekujete da će početi da se smanjuje broj zaraženih?

Mislim da je sada vrhunac transmisije virusa. Prema nekoj mojoj „matematici”, ovih dana će broj novozaraženih početi da opada.

Na društvenim mrežama se vodi polemika oko toga zbog čega niste član Kriznog štaba za suzbijanje kovida 19. Da li biste prihvatili poziv tog tela?
To uopšte nije ni bitno ni važno. Ne treba mi ta obaveza. Stvarno sam iznenađen da je moje pisanje o koroni izazvalo toliko bure u javnosti. Mislio sam da će ljudima biti korisno ono što znamo o kovidu 19 i da ih posavetujemo kako da se zaštite, zašto da nose masku, zbog čega je bitna izolacija. Ljudi ne vole kada im neko nešto naređuje, a bez objašnjenja zašto je to dobro. Svaki čovek voli da radi ono što ima logike.

U Srbiji će uskoro krenuti vakcinacija protiv kovida 19. Koju biste vi vakcinu primili?Ne mogu to da kažem jer još nisam video sve detalje na osnovu kojih bih mogao da zauzmem stav o tome. Ono što znam je da su vakcine koje su pravljene na staroj i proverenoj platformi gde je korišćena tehnologija koju znamo nekoliko decenija, a tu spadaju ruska, kineska i oksfordska (konzorcijum Oksford–Astra Zeneka), bezbedne i efikasne. U njima je korišćen adenovirus kao nosač i na njega su naneti delovi genoma virusa korona. Ima dosta registrovanih cepiva koja rade na tom principu. Rusi su tako jedini u svetu napravili 2014. godine vakcinu protiv ebole, kada je bila epidemija na zapadnom rogu Afrike. Ceo svet je tada okrenuo glavu jer ih nije zanimala ta bolest koja se prenosi samo preko izlučevina obolelih, recimo preko krvi. Rusi su zaustavili taj problem vakcinom i od toga nisu imali nikakve dobiti. E sada se vidi korist, jer su imali iskustvo i spremljenu platformu za novu vakcinu, jer su umesto ebole na adenovirus dodali koronu. Zato su brzo mogli da naprave cepivo.

Ima mišljenja da ta vakcina nije prošla dovoljno veliki broj ispitivanja.

Tačno je da nisu prošli sve kontrole, ali se zaboravlja da su oni imali platformu od pre šest godina koju su samo nadogradili. Uštedeli su godine ispitivanja zbog toga.

Znači li to da ste, ipak, pristalica ruske, a ne zapadnih vakcina?

Nova cepiva koja se prave na zapadu su takozvane RNK vakcine. Do sada nijedna bazirana na tom principu nije registrovana i ne koristi se u humanoj medicini. Pitam se, kako su sad baš uspeli na brzinu da je naprave i registruju za kovid, a da nisu uspeli 15 godina unazad da stvore cepivo bazirano na tom principu? To ne znači da sam ja protiv tih vakcina, možda su one dobre, ali je princip pravljenja nov i nama nepoznat. One su lakše, brže i jeftinije za pravljenje jer se kod njih virus ne umnožava, što diže troškove proizvodnje. Osoba kada primi tu vakcinu, organizam RNK prepoznaje kao svoju jer ga „prevari” i počinje da proizvodi delove proteina virusa. A organizam stvara odbranu protiv bolesti. To znači da u isto vreme organizam proizvodi virus i stvara zaštitu protiv njega. Nisam video podatke o tome da li ove vakcine mogu da izazovu autoimunu reakciju kod ljudi. Inače, alergije i autoimune reakcije su osnovni problem zašto do sada nije registrovano nijedno takvo cepivo na ovom principu, protiv bilo koje bolesti kod ljudi. To je ono što ljude plaši. Postoji realna opasnost kod takvih vakcina od autoimunih i autoalergijskih reakcija.

Politika.rs

ZVANIČNO danas počinje ZIMA

LAKTAŠI, 21. decembra – Za stanovnike severne Zemljine polulopte sutra u 11.02 sati počinje zima.

U istom trenutku za stanovnike na južnoj polulopti počinje leto.

Na dan početka zime obdanica je najkraća, a noć najduža, saopštilo je Astronomsko društvo „Ruđer Bošković”.

Sunce u Beogradu izlazi u 07.13, a zalazi u 16.00, što znači da će obdanica da traje osam sati i 47 minuta, a noć 15 sati i 13 minuta, prenosi Tanjug.

Ponedeljak, 21. decembar, 356. je dan u 2020. godini, koja kao prestupna ima 366 dana.

U saopštenju se navodi da će istoga dana dve najveće planete Sunčevog sistema, Jupiter i Saturn, biti u konjukciji, odnosno, najvećem prividnom približenju, na svega šest lučnih minuta.

Dodaje se da će naredna slična konjukcija biti 2080. godine.

Ta pojava, kako se navodi, moći će da se posmatra kratko vreme posle zalaska Sunca, a tim povodom biće otvorena Narodna opservatorija na Kalemegdanu, ako budu dozvolili meteorološki uslovi, dodaje se u saopštenju.

Politika.rs

Aktuelnosti

Najčitanije

Najviše komentara