LAKTAŠI, 06. novembra – Građani BiH se u sve većoj mjeri zadužuju u bankama da bi vratili stare kredite, jer nisu u stanju da rate servisiraju od tekućih primanja.

problem-sa-finansijama-za-naslovnu-foto-shutterstock-2

Tako dobar dio kredita plasiranih stanovništvu odlazi za ovu namjenu, a nije rijetkost da ljudi, nakon prvog, za nekoliko godina dignu još dva nova kredita. Svaki put je riječ o iznosu većem od prethodnog, kao i  dužem roku otplate, zbog čega kudikamo više para ode i na kamate.

S druge strane, zbog prilično niskih primanja, građani kredite bukvalno dižu za sve i svašta – za plaćanje nagomilanih računa, za ogrijev, opremanje djece u školu, pravljenje svadbe ili sahrane, kupovinu automobila, opremanje stana…

Zato ne čudi što zaduženost stanovništva iz godine u godinu raste, pa je u 2018. dosegnula nivo od preko 9 milijardi KM, što čini čak 47,4 odsto od ukupno plasiranih kredita svim domaćim sektorima. Potrošački nenamjenski krediti učestvuju sa 75,7 odsto  u ukupno plasiranim kreditima stanovništvu.

Kamate

Značajan iznos u ovim kreditima otpada upravo na one refinansirajuće, kojima dužnici pokrivaju neplaćeni dio ranije podignutih kredita. Međutim, kad odluče da dignu novi kredit, ljudi u principu uzmu nešto više para od iznosa starog duga, kojim plate neki trošak koji platama ne bi mogli da izmire.

Foto Shutterstock

 

Miroslava S, službenica iz Banjaluke, kaže da je 2010. godine za grijanje digla 7.000 KM.

– Kredit sam otplaćivala neke dvije godine, a onda smo momak i ja odlučili da napravimo svadbu. Digla sam novi kredit od 10.000 KM, zatvorila stari, a ostatak iskoristila za opremanje slavlja. Opet sam oko dvije godine otplaćivala rate, ali se bližio porođaj. Pošto nismo imali ništa za bebu, nije bilo drugog izbora nego da opet dignem kredit. Opet sam uzela 10.000 maraka, zatvorila stari kredit, kupila stvari za bebu i još ponešto i pare su otišle. Prvi kredit sam uzela uz rok otplate na pet, a posljednji na devet godina, dok je ukupna kamata na prvi bila oko 3.000, a na posljednji 6.000 KM. To jeste velika razlika, ali pomenute troškove nikako ne bismo uspjeli da podmirimo od naših plata – kaže naša sagovornica.

 

U udruženjima potrošača ističu da su primanja većine građana često nedovoljna za izmirenje i onih najosnovnijih troškova, a kamoli za neke vanredne troškove. Zato ljudi nemaju izbora nego da se, kad zaškripi, zapute u banke, ne pitajući se da li će moći da otplaćuju kredit.

 

– Zato i jeste česta pojava da svakih par godina dižu kredite za refinansiranje starih dugovanja. Usput, dignu malo više para nego što je ostalo rata starog kredita, jer uvijek treba još nešto da se plati. Međutim, ovakva praksa nije ništa drugo nego jedan začarani krug zaduženosti iz kojeg građani teško mogu da se izvuku jer, pored otplaćivanja rata, moraju i dalje da plaćaju stan, hrane se, opremaju djecu za školu, kupuju ogrijev. Zato ne treba da čudi što su krediti plasirani stanovništvu konstantno u porastu – naglašavaju u ovim udruženjima.

Dodatni udar

Više istraživanja pokazalo je da čak 73,1 odsto stanovništva u BiH redovno posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM.

Zbog toga su prisiljeni da se zadužuju, pa da, kad prime plate ili penzije, vraćaju dug ili plaćaju rate, i tako ukrug. Ljudi kojima treba manje para, mogu da se snađu kod rođaka i ostalih bliskih osoba, dok oni kojima trebaju veće svote moraju da dižu kredite.

Konstantni porast

Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, stanje kredita koje su banke plasirale stanovništvu na kraju septembra ove godine bilo je 9,15 milijardi KM. U poređenju sa stanjem kredita stanovništvu na kraju septembra lane, zabilježen je porast od 632,2 miliona KM ili 7,4 odsto.

– U posljednjih pet godina konstantan je blagi porast kredita plasiranih stanovništvu na godišnjem nivou, koji se kreće između 3,9 i 7,1 odsto – kažu u Centralnoj banci BiH.

 

Srpskainfo