16 C
Laktaši
Nedjelja, 12 Jula, 2020

RATNI VOJNI INVALIDI I PENZIONERI: Rok za prijavu za banjsko liječenje ističe 15. jula

LAKTAŠI, 12. jula – Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković istakao je da će Vlada u ovoj godini realizovati program banjskog liječenja boračkih kategorija i penzionera, vrijednosti od po 200.000 KM.

“Ova sredstva su predviđena rebalansom budžeta, a banjsko liječenje je program koji smo dogovorili sa Boračkom organizacijom Republike Srpske i Udruženjem penzionera i biće realizovan u toku ove godine”, istakao je Višković u izjavi za Srnu.

Izrazivši nadu da će se epidemiološka situacija u vezi sa virusom korona smiriti u dogledno vrijeme, Višković je rekao da je cilj da se banjsko liječenje omogući osobama koje imaju zdravstvene probleme i najniža primanja.

“Vlada je ovim mjerama željela da spoji i ugodno i korisno, jer će se na ovaj način pomoći i sektoru turizma koji, u ekonomskom smislu trpi najveću štetu zbog pandemije, a prvenstveno populaciji kojoj je banjsko liječenje najpotrebnije. I penzioneri i boračke kategorije će istovremeno moći da koriste i turističke vaučeri što će im omogućiti duži boravak uz manje troškove”, pojasnio je predsjednik Vlade Srpske.

U Udruženju ratnih vojnih invalida Laktaši, kažu da se prijave za banjsku rehabilitaciju mogu podnositi do 15.07. – odsjek boračko invalidske zaštite. Pravo prijave imaju RVI od I do X kategorije koji nisu koristili banjsku rehabilitaciju u prethodne tri godine. Isto se odnosi na amputirce i paraplegičare koji su banjsku rehabilitaciju koristili preko fonda.

Predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Rade Rakulj izjavio je da će 500 penzionera ove godine biti poslato na bansko liječenje i da je izuzetno koristan program ovakvog liječenja koji podržava Vlada Srpske.

“U prošloj godini smo na banjsko liječenje poslali više od 400 penzionera. Programom je predviđeno da na banjsko liječenje mogu ići penzioneri koji imaju mala primanja”, pojasnio je Rakulj.

On je naveo da je u ovoj godini sa Vladom Srpske dogovoreno da se ide u izmjene Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju. Za sve informacije zainteresovani se mogu obratiti Udruženju penzionera.

ŠTO VIŠE DJECE, VEĆA SREĆA Višečlane porodice koje će vas OSTAVITI BEZ TEKSTA (FOTO)

LAKTAŠI, 12. jula – Šta je zajedničko profesorici istorije umjetnosti Radmili Babić, sportistkinji i menadžerki Ognjenki Jovičić, službenici i preduzetnici Bojani Sarić i ekonomistkinji Svetlani Milović? Ove četiri uspješne žene su majke, i to kakve majke: one imaju ukupno 20 djece.

Kao ni mnoge druge majke i očevi, za koje je roditeljstvo najveći blagoslov, ali i najvažniji posao u životu, one se ni po čemu ne uklapaju u uvriježeni stereotip o višečlanima porodicama. Nema tu ni traga priči o siromaštvu, tavorenju na margini, vrećama brašna i pocijepanim patikama. Naprotiv.

Mlada Banjalučanka Nikolina Babić (22) odrasla je u stanu od četrdesetak kvadrata sa mamom, tatom i petoro braće i sestara. Imala je, kaže, divno djetinjstvo. Sve što je do sada zamislila, to je i postigla. A bogami, ima se čime pohvaliti.

– Apsolvent sam na Muzičkoj akademiji u Banjaluci, a od prošle godine sam zaposlena u Muzičkoj školi “Vlado Milošević” kao nastavnica tambure. Bila sam i umjetnički rukovodilac tambuškog orkestra, s kojim sam prošle godine nastupila na Svjetskom tamburaškom festivalu “Tamburica  fest” u Novom Sadu – kaže Nikolina.

Foto: Ustupljena fotografija

I to nije sve. Ova simpatična tamburašica sa braćom i sestrama svira u orkestru KUD “Čajavec”, jer svih šetoro mladih Babića su vrsni muzičari. Nema u Banjaluci orkestra ni ansambla u kojem nije sviralo bar jedno od njih.

Nikolinin stariji brat Đorđe je završio Muzičku akademiju i pohađa master studije. Sestra Isidora je violinistkinja i druga je godina akademije, brat Marko, harmonikaš, je maturant, sestra Katarina svira violončelo i pohađa drugi razred srednje Muzičke škole, a najmlađa, Kristina, završava osnovnu školu, a u muzičkoj uči violinu.

Nikolina kaže da joj je porodica najvće blago i najsnažniji oslonac. Njena mama Radmila, profesorica istorije umjetnosti i slikarka, te tata, mašinski inženjer koji radi kao profesor u Tehničkoj školi, pružili su djeci ono što se nikakvim novcem ne može platiti – apsolutnu podršku, ljubav i posvećenost.

– U današnje vrijeme je privilegija odrastati u velikoj, skladnoj i uspješnoj porodici. Puno je lakše obavljati sve svoje dužnosti i obaveze kao dijete, a i kada dođeš u djevojačko doba, lijepo je imati podršku roditleja, brće i sestra – kaže Nikolina.

Njena majka Radmila predaje u tri škole, slika kad stigne, kuva, sprema i organizuje život porodice svaki dan. Za djecu uvijek ima i vremena i strpljenja. Nikad joj, kaže, majčinske obaveze nisu bile teret.

– Ma kakav teret, to je stvar stava, a ne obaveza. Poznajem dosta žena koje imaju veliku porodicu i nikad mi nijedna nije rekla da joj je to teret. Da se razumijemo, nije lako othraniti, vaspitati, obući, obuti… šestoro djece, borba je to. Ali, šta bi mi u životu moglo biti preče i borbe vrijednije od moje djece. Zar da mi život prođe u gledanju serija i ispijanju kafa – kaže Radmila.

Njen suprug, tata Dragan, inženjerski jasno, poručuje: što više dece, više sreće.

– Lijepo je biti otac velike porodice, iako je ponekad teško sve postići, ali naša djeca su skromna, kad su materijalne stvari u pitanju. Nikad im nije bilo bitno da imaju najskuplje patike ili najnoviji telefon. Zato će, uz Božju pomoć, uvijek imati ono što im je zaista potrebno – kaže Dragan.

Banjaluka se može ponositi još jednom velikom i uspešnom porodicom Babića. Kako je Srpskainfo ranije pisala, majka Slađana Babić, profesorka matematike, koja je profesorka na Prirodno matematičkom fakultetu, i njen suprug, po struci inženjer informatike, imaju šestoro djece. Najstarije kćerke, Tijana i Milica, najbolje su mlade matematičarke u Srpskoj, a uspjehe su postizale i u šahu. I njihov brat Jovan i sestre Danica, Ana i Kristina, su đaci za primjer.

Odlikaši su i Emilia (10) Jovičić i njena braća Kristian (9) i Jakob (7) iz Gradiške. Uz to se i bave sportom, a Emilia i Kristian sviraju klavir i pohađaju Muzičku školu. I mali Jakob će im se pridružiti kad malo poraste, naravno, ako to bude želio, jer u porodici Jovičić ništa nije na moranje.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Strogo gledano, Jovičići nisu višečlana porodica, jer se ne uklapaju u šablon: mama, plus tata, plus najmanje četvoro djece. Nisu višečlana, ali jesu velika porodica. Mama Ognjenka sama odgaja svoju dječicu i uživa u tome.

Mnogi je pitaju kako sve stiže i postiže, jer ona je uspešna trenerica i sportska menadžerka. Vodi svoju školu sporta i košarkaški klub. Uz to radi sa djecom iz autističnog spektra i organizuje humantiarne akcije, a ranije je bila i direktorka jedne uvozno izvozne private firme.

– Kad me pitaju odakle ti snaga za sve to, ja se malo začudim. Nema tu nikakve tajne, ni podviga: radim ono što volim, a dok radim, moja djeca, koju, naravno, volim najviše na svijetu, mogu biti samnom, baviti se sportom i družiti se sa vršnjacima – kaže Ognjenka.

Ova mlada žena se u Gradišku vratila nakon što je diplomirala na Fakultetu sportskih nauka u Beču, a prethodno je završila i Višu školu za košarkaške trenere u Beogradu.

Kad je majčinstvo u pitanju, formula je, tvrdi Ognjenka, jednostavna: ko je posvećen roditelj, brinuće o svojoj djeci, bilo da ima jedno ili petoro.

Slično misle i Bojana i Aleksandar Sarić iz Trebinja, ponosni roditelji četvoro djece. Bojana je službenica, zaposlena u javnom sektoru, a Aleksandar radi “kod privatnika” na plantaži. Ali, kada dođu s posla, njihov radni dan se ne završava, jer valja se pobrinuti da sinovi Marko (15) i Stefan (11) i kćerke Marija (9) i Jana (5) imaju sve što je potrebno za zdravo odrastanje. A to, između ostalog, znači i da uz plate, valja još ponešto zaraditi.

Foto: Ustupljena fotografija

– Čim dođemo s posla ručamo, pa zasučemo rukave i opet na posao. Ja ložim vatru, pripremam meso, a supruga razvija pite i kuva domaća jela, jer imao i svoj mali biznis: konobu sa starinskim specijalitetim sa ognjišta. Radimo i ketering za slave i proslave, pravimo domaću rakiju, vino i sokove – kaže Aleksandar.

U svemu tome, dodaje njegova supruga Bojana, djeca im pomažu, koliko mogu, pa tako i zarade džeparac.

– Tako se uče da novac valja zaraditi, a i otkrivaju svoje sklonosti. Eto, stariji sin Marko je zavolio kuvanje, upisao je ugostiteljsku školu, kuvarski smjer, i mi se nadamo da će biti srećan baveći se poslom koji voli – kaže Bojana.Sarići kažu da se bore kao i sav normalan svijet, ali da od svog rada žive lijepo: imaju sve što im treba, stignu i da odu nekoliko dana na odmor, na planinu ili more. Djeca su vrlodobri đaci, bave se sportom, omiljeni su u društvu.

– Nije lako brinuti o porodici, velike su obaveze, ali nikad nismo poklekli, ni zakukali. Što su djeca starija lakše nam je, a ona poslovica “mala djeca mala briga, velika djeca velika briga” obična je glupost – kaže tata Aleksandar Sarić.

Aleksandar Sarić je i predsjednik trebinjskog Udruženja porodica sa četvoro i više dece “4+”, ali je javnosti ipak poznatiji kao – glumac. Naime, on je u filmu Emira Kusturice “Na mliječnom putu” glumio ratnog profitera – trgovca ljudima, pa je tako u jednoj sceni u torbi nosio Moniku Beluči, kao bi je “prošvercovao” i prodao kao nevjestu.

Stevan Esteban, Hercegovc iz Argentine i otac sedmoro djece

U Trebinju se u listu slavnih upisao još jedan otac velike porodice, Stevan Esteban Milović, koji je sa suprugom Svetlanom 2009. doselio iz Argentine i nastanio se u Popovom polju. Kako su ranije pisali mediji, Stevan je po struci stomatolog, a Svetalna ekonomistica, ali su se posvetili poljoprivredi. Podigli su velike plantaže voća, na kojima godišnje uberu po nekoliko sotina hiljada maraka prihoda.

Iako su porijeklom iz naših krajeva, Stevan i Svetlana su u početku imali problema sa srpskim jezikom, ali su postali pravi Hercegovci, kojima je porodica na prvom mjestu. Imaju sedmoro djece.

Najstarija, Katarina, proljetos je proslavila 21. rođendan, a čestitke su, preko društvenih mreža, stizale na čirilici i latinici, na srpskom, španskom, engleskom jeziku. Naravno, čestitke su upućivane i njenom “bjutifuj mom”.

Nismo socijalni  slučajevi i ne treba na milostinja

– Ne volim kad nas svrstavaju tamo gde nam nije mjesto, kad nas gledaju kao jadnike i socijalne slučajeve, jer mi to nismo – kaže Aleksandar Sarić, predsjednik Udruženja porodica sa četvoro i više dece “4+” u Tebinju.

Kaže da na području ovog grada živi oko 150 višečlanih porodica, od kojih je 120 u Udruženju, ali da samo desetak porodica živi teško i bori se sa neimaštinom,

Foto: Ustupljena fotografija

– Roditelji koji imaju punu kuću djece su vrijedni i odgovorni ljudi i bore se kao lavovi. Da samo vidite domaćinstvo porodice Kurajica, koji imaju osmoro djece! Gaje  voće, povrće, patke, kokoške, nema što ne rade, i sve im je pod konac – kaže Sarić.

Kaže da je protivnik jednokratnih pomoći, humanitarih akcija, podjele patika i novčanica od 100 KM, jer to, tvrdi nije rješenje ni za koga.

– Za to sam da svaka majka, a pogotovo ona koja rodi više djece, ima poseban status u društvu, ali nisam za penzije. Neka majke rade, nemojmo ih zatvarati u kuću, ali ne treba da rade noćne smjene, da rade prekovremeno i da sa poslodavcima imaju robleme kad su im djeca bolesna – kaže Sarić.

Ognjenka Jovičić: Zna se šta je prioritet

Ognjenka Jovičić je, kaže, stalno okreužena djecom i sretna je zbog toga. Njenu školu sporta i košarkaški klub pohađa više od 150 djece i omaldinaca, a često im se pridruže i njeni sinovi i kćerka. Kćerka Emlia joj čak i pomaže u poslu.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

– U našoj porodici se o svemu dogovaramo, ali tako da je sve podređeno djeci. Njihovi prioriteti su i moji prioriteti – kaže ponosna majka.

Dodaje da njena djeca, uz nju, od malih nogu imaju i bogat društveni život i mnogo prijatelja.

Srpskainfo

DANAS JE VELIKI PRAZNIK PETROVDAN: Na ovaj dan u polju ništa se ne radi, ali domaćice ovo danas čine obavezno!

0

LAKTAŠI, 12. jula – Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Petrovdan, praznik posvećen svetim apostolima Petru i Pavlu.

 sveti petar

Petrovdanskim slavljem završava se Petrovski post i počinje pričešće vernika koji su poštovali pravila predviđena kanonom Crkve.

 

Ovaj praznik pomen je na stradanje Svetih apostola Petra i Pavla, koje se dogodilo u Rimu 67. godine nove ere, a prema nekim izvorima 69. godine nove ere.

 

Sveti apostoli Petar i Pavle se u hrišćanstvu smatraju prvim propovednicima i učiteljima novozavetne vere. Prema predanju, sveti apostoli Petar i Pavle zaslužni su za krštenje prvih vernika i njihovo prevođenje u hrišćanstvo.

 

FOTO: YOUTUBE PRINTSCREEN

Sveti apostol Petar se pominje kao jedan od najodanijih Hristovih sledbenika, a reči: “Ti si Hristos, Sin Boga živoga”, zapisane u Jevanđeljima, izraz su njegove tvrde vere u hrišćansko spasenje pa se do danas ponavljaju u hrišćanskim molitvama.

 

Predanje kaže da je sveti apostol Petar, nepismeni i prostodušni ribar Simon iz Vitaide, prvi od učenika koji je izrazio nepokolebljivu veru u Hrista i njegovu misiju.

 

Sveti apostol Petar je kao episkop propovedao u Palestini, Siriji, Maloj Aziji i Antiohiji, gde su stvorena prva uporišta nove vere, a smatra se piscem dve poslanice u crkvi poznate kao – Saborne Petrove poslanice koje su pridružene Novom zavetu.

 

U crkvi svetog Petra i Pavla u Rimu čuvaju se verige Svetog Petra kao znamenje snage svetitelja u koje ga je okovao car Irod, progonitelj hrišćana, a koje su, prema predanju, same spale sa ruku i nogu svetitelja na pojavu anđela Božjeg.

 

Sveti apostol Pavle rodom je iz Tarsa i bio je najpre farisej Savle i veliki progonitelj hrišćana.

 

Predanje kaže da je oko deset godina bio mlađi od Hrista. Poverovao je u njegovu propoved i postao jedan od navećih propovednika i teologa prve hrišćanske crkve. Oba svetitelja pogubio je u Rimu car Neron, veliki progonitelj hrišćana.

 

Po carevoj naredbi, Petar je trebalo da bude raspet na krstu, ali je on smatrao da je nedostojan da bude pogubljen kao njegov učitelj pa je tražio da bude raspet s glavom nadole. Postoji verovanje da je njegova isceliteljska snaga bila toliko jaka da su od teških bolesti bili izlečeni i oni preko kojih samo pređe njegova senka. Pavla, koji je bio rimski državljanin, nisu razapeli, ali mu je odrubljena glava istog dana kada je raspet Petar.

 

Narodni običaji širom Srbije

Na Petrovdan su česti sabori, a običaj je da se pale lile, velike vatre koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Deca pripreme savijenu brezovu koru u koju naguraju slamu, zapale je i obilaze torove i kolibe. Paljenje vatre i lila simbolizuje vreme kada su carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih.

 

Nekada je narod rano ujutro na ovaj dan stoku prskao vodom da bi bila zdrava, a čobani su pleli vence i stavljali ih stoci na rogove.

 

FOTO: PROFIMEDIA

Na Petrovdan se ništa ne radi u polju, naročito se ne uprežu konji u kola.

 

Opšti je običaj kod Srba u Vojvodini da se do Petrovdana nisu smele seći jabuke nožem, niti se smelo jabukama loptati, ili pak udarati jednu o drugu jabuku, jer se verovalo, da će ako se to čini, padati krupan grad i uništiti useve.

U nekim selima južnog Banata na Petrovdan ujutru raznose jabuke prvim susedima za dušu umrlih, a ponegde se jabuke odnose u crkvu na osveštenje.

 

Opšti je običaj da se za Petrovdan mese kolači sa jabukama koji se zovu “petrovača”.

 

(Kurir.rs/Wikipedia)

Danas veoma toplo i sparno, poslije podne pljuskovi

LAKTAŠI, 11. jula – Veoma toplo i sparno vrijeme danas će preovladavti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, poslije podne doći će do nestabilnosti, a tokom noći se očekuje uticaj hladnijeg fronta.
Sunčano - Foto: RTRS

SunčanoFoto: RTRS

Pljuskovi i grmljavina mogući su uz rijeku Drinu i u istočnim planinskim predjelima, a lokalne nepogode moguće u zapadnim, sjevernim i centralnim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Mjestimični pljuskovi i grmljavina prema večeri mogući su i na sjeverozapadu, a zatim u centralnim krajevima, dok će na jugu biti sunčano i veoma toplo vrijeme, u pojedinim mjestima i vruće.

Duvaće slab i promjenjiv vjetar, uglavnom zapadni, a poslije podne umjeren do jak sjeverni.

Najviša dnevna temperatura vazduha u većini predjela od 28 do 33, lokalno na sjeveru, istoku i jugu oko 36 stepeni Celzijusovih.

Prema prognozi Fedralnog hidrometeorološkog zavoda, jutros preovladava sunčano vrijeme uz malu oblačnost.

Temperatura vazduha u 8.00 časova: Čemerno 14, Gacko, Bjelašnica i Kalinovik 15, Rudo, Gornji Vakuf i Šipovo 16, Sokolac i Ivan Sedlo 17, Mrkonjić Grad, Livno, Novi Grad, Bugojno, Prijedor i Srebrenica 18, Sarajevo, Ribnik, Sanski Most i Bihać 19, Banjaluka, Višegrad, Mrakovica i Han Pijesak 20, Bileća, Zvornik, Tuzla, Srbac i Široki Brijeg 21, Bijeljina i Trebinje 22, Doboj 23, Gradačac i Neum 24, Mostar 26 stepeni Celzijusovih.

PONOVO IZMJENE: Hrvatska mijenja odluku o ulasku građana iz BIH i SRBIJE

LAKTAŠI, 11. jula – Hrvatska je od ponoći uvela obaveznu samoizolaciju ili testiranje na virus korona za građane BiH i Srbije, a te mjere ne odnose se na osobe s dvojnim državljanstvom, za razliku od jučerašnje informacije da građani BiH u Hrvatsku mogu ući ako provedu obaveznu 14-dnevnu samoizolaciju.

Portal Radiosarajevo saznaje da je Graničnoj policiji BiH dostavljen mail u kojem se navodi da osobe iz trećih zemalja koje ulaze u Hrvatsku iz turističkih ili drugih razloga, te one koje putuju zbog školovanja, mogu ući u zemlju bez obaveze samoizolacije, ali uz pokazan negativnog PCR testa koji nije stariji od 48 sati, odnosno, uz obavezu 14-dnevnog karantina ako nemaju negativan nalaz.

To je potvrdio i Svevlad Hofman, savjetnik direktora Granične policije BiH.

– Tačno je. U Hrvatsku se sa pasošem BiH može ući i sa negativnim PCR testom. On ne smije biti stariji od dva dana, odnosno 48 sati – potvrdio je Hofman za Radiosarajevo.

To se odnosi na odluku kojom građani BiH mogu ulaziti u Hrvatsku bez obaveze samoizolacije, ali samo iz opravdanog razloga (potvrda za turizam i poslovno, tranzit itd.).

– Ovo je, ipak, olakšavajuća okolnost, jer vjerujemo da će mnogi građani BiH iskoristiti ovu mogućnost – dodao je Hofman.

Te obaveze oslobođeni su zdravstveni i prekogranični radnici, prevoznici i diplomate, policijski službenici, te pripadnici Civilne zaštite, međunarodnih organizacija i vojnog osoblja.

Za putnike u tranzitu, granična policija će, nakon što im odobri ulazak, provjeriti jesi li napustili Hrvatsku u roku od 12 sati.

Srpskainfo

Laktaši: Problemi sa vodom zbog nepovoljne hidrometeorološke situacije

LAKTAŠI, 11. jula – Proteklih dana se redakciji “Glasa Laktaša” obratio veliki broj čitalaca koji žive na području Drugovića i okoline, sa pitanjem da li nam je poznato zašto je snabdijevanje vodom neuredno. Nezadovoljni mještani kažu da i onda kada imaju vodu, pritisak je jako nizak.

“U zadnjih 5 dana voda je bila samo 2 popodneva i to sa nedovoljnim pritiskom! Možete ovaj problem da postavite i na vašoj stranici jer nije normalno da u 21. veku ljudi vade kišnicu da bi se okupali i to sve na 11km od Laktaša”, kaže jedan od stanovnika Drugovića.

Iz КP “Budućnost” a.d Laktaši stiže objašnjenje da je zbog nepovoljne hidrometeorološke situacije smanjena izdašnost vodovodnih izvorišta. Informacije radi, u julu mjesecu 2019. godine proizvodnja vode iznosila je oko 230 m3/h, dok trenutna proizvodnja vode iznosi oko 175 m3/h, pri čemu je potrošnja veća od proizvodnje vode.

Iz navedenih razloga apeluju na racionalno korištenje vode, te da se uzdrže od zalijevanja zelenih površina i bašta, punjenja bazena, pranja vozila i drugih načina upotrebe vode u svrhe koji nisu nužne, jer ukoliko se ne budemo pridržavali mjera štednje u potrošnji vode, postoji opasnost da će КP “Budućnost” a.d. Laktaši biti prinuđeno da uvede redukcije u isporuci vode.

SUTRA JE PETROVDAN, POSVEĆEN PETRU I PAVLU Kod Srba se uoči ovog praznika pale lile, a one ovo simbolizuju

LAKTAŠI, 11. jula – Srpska pravoslavna crkva (SPC) obilježava sutra Petrovdan, praznik posvećen Svetim apostolima Petru i Pavlu.

Lile-Ugljevik02

Ovaj praznik pomen je na stradanje Svetih apostola Petra i Pavla, koje se dogodilo u Rimu 67. godine nove ere, a prema nekim izvorima 69. godine nove ere.

Petar je rođen u mjestu Vitsaida, na obalama Galilejskog jezera, i bio je jedan od 12 apostola i nerazdvojni Hristov prijatelj i sljedbenik.

Njegovo pravo ime bilo je Simon, a ime Petar (na grčkom znači “kamen” ili na hebrejskom Kifa) dao mu je Hristos zbog njegove tvrde vjere.

– Ti si, Petre, stijena na kojoj ću sagraditi crkvu svoju i vrata paklena neće joj ništa moći – kaže Jevanđelje po Mateju.

Nakon Hristovog vaznesenja i silaska Svetog Duha na apostole, propovijedao je vjeru po Palestini, Siriji, Antiohiji, Maloj Aziji i Rimu, gdje je dva puta boravio.

Kao episkop proveo je sedam godina u Antiohiji i tada je za sljedbenike Hristovog učenja nastao pojam hrišćani. Za vrijeme vladavine imperatora Nerona u progonu hrišćana uhvaćen je i bačen u tamnicu.

Pavle, koji se prije krštenja zvao Savle, rođen je u Tarsu. Bio je veoma obrazovan i imao je status građanina Rima. Pavle nije spadao u grupu prve dvanaestorice apostola, već takozvanu sedamdeset drugih apostola.

 

 sveti petar

U mladosti je bio revnosan progonitelj hrišćana, vjere koju su tadašnji Judejci smatrali za jeres.

Kada je krenuo u Damask, na putu je sijevnula munja i začuo se glas s neba: “Savle, Savle, zašto me progoniš?”, nakon čega je oslijepio. Savle je tri dana bio slijep, ali mu se vid vratio poslije krštenja.

Uzevši ime Pavle, od riječi “paulus” što znači mali, propovijedao je hrišćanstvo na većem području Mediterana.

Dvanaest poslanica Svetog Pavla čini dio Novog zavjeta.

Pavle je uhapšen u Rimu i bačen u tamnicu. Pogubljen je zajedno sa Petrom. Pavlu je odrubljena glava, a Petar je raspet na krst naopačke.

Na ikonama ova dva sveca predstavljaju se zajedno – Petar drži ključeve u ruci, a Pavle mač.

Petrovdanskim slavljem završava se Petrovski post i počinje pričešće vjernika koji su poštovali pravila predviđena kanonom Crkve.

Kod Srba postoji običaj da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mjestima gdje se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju djeca i omladina.

Paljenje vatre i lila simbolizuje vrijeme kada su hristoborni carevi progonili i mučili hrišćane, vezujući ih za drvene stubove, natapajući ih smolom i paleći ih. Njihova tijela su tada gorela kao buktinje, osvjetljavajući trgove kao danas simbolične vatre i lile.

 

Srpskainfo

Aktuelnosti

Najčitanije

Najviše komentara