15.9 C
Laktaši
Petak, 29 Marta, 2024

Danas je Sveti Jovan Bogoslov – ovaj običaj nikako ne treba da prekršite: stara narodna verovanja na važan praznik

0

LAKTAŠI, 21. maja – Narodni običaji – 3 stvari koje žena ne treba da radi na praznik Svetog Jovana Bogoslova!

Pravoslavni vernici u Srbiji 21. maja proslavljaju praznik Svetog Jovana Bogoslova, piše Lovesensa.

Prema predanju Jovan je bio jedan od omiljenih učenika Isusa Hrista, jer Isusa nije napustio tokom raspeća i obećao je da će čuvati Bogorodicu.

Nakon Hristovog Vaskrsenja, Jovan širi hrišćanstvo, ali iz mnogih zemalja bio je prognan. Nakon prognonstva na ostrvo Patmos, Jovan je napisao čuveno Jevanđelje i Otkrovenje.

3 molitve anđelu čuvaruPravoslavni vernici dva puta u godini proslavlja ovog svetitelja i to: 9. oktobra kada se sećamo njegova upokojenja i 21. maja, jer se prema narodnom verovanju na taj dan iz njegovog groba širi neki čudesni prah, koji leči bolesne, koji je mirisan i lekovit.

Prema starom običaju danas ljudi teba da odmaraju od težih fizičkih poslova, a prema narodnom verovanju žene nikako ne treba da uzimaju u ruke makaze, igle i pletivo.

U nekim krajevima Srbije veruje se da nakon ovog praznika treba “praviti” venčanja.

Izvor: Lovesensa

U “Ladu” ugradili dva volana

0

LAKTAŠI, 21. maja – Vjerovatno ne postoji čovjek kojem ideja da u auto ugradi dva volana nije barem jednom pala na pamet.

 Lada

A najvjerovatnije se to dogodilo u djetinjstvu.

Za lude ideje nikad nije kasno, a što je ona besmislenija, to je zabava veća. Ono u čemu drugi vide tek besmislenu glupost, Garage 54 vidi priliku za izazov i novi eksperiment.

Pritom ne žale ni truda ni vremena. Dečki su prionuli na posao, skovali plan i bacili se na realizaciju, piše “autostart.24sata.hr“.

Uskoro je Lada dobila još jedan volan pa je i suvozač postao vozač. Svaki volan povezan je s jednim točkom, a za normalnu vožnju oba vozača moraju da budu dobro usklađena.

Nakon malo vježbe vozači su se uhodali pa su mogli Ladom i driftati po ledu.

 

Nezavisne

Dušanov zakonik danas puni 670 godina

0

LAKTAŠI, 21. maja – Danas se navršava 670 godina od donošenja Dušanovog zakonika, najvažnijeg i najstrožeg zakonika srpske srednjovjekovne države kojim su utvrđena opšta načela uređenja, a čiji je najpoznatiji moto “Oko za oko, zub za zub”.

DUŠANOV-ZAKONIK-696x421

Jedini predstavnik svetorodne dinastije Nemanjića koji nije proglašen za sveca i prvi srpski car Dušan Silni bio je najveći vladar u Srbiji za vrijeme čije vladavine su granice obuhvatale čak osam današnjih država.

Svoju vladavinu, pretposljednji vladar iz nemanjićke loze učvrstio je jakim zakonodavstvom, čiji je vrhunac Dušanov zakonik. Dušan je rad na Zakoniku počeo 1346. godine, odmah nakon krunisanja za cara, a do danas je poznato da postoji 24 prepisa.

Ovaj najvažniji zakon srednjevjekovne Srbije donesen je na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika 21. maja 1349. godine u Skoplju, a dopunjen 31. avgusta 1354. godine u Seru. Dopunjeno izdanje zakonika sadržalo je 201 član.

Izrađen je na temeljima Zakonopravila Svetog Save, a u određenim dijelovima Dušan direktno upućuje na ovaj dokument. Osim toga, jednim dijelom se oslanja na vizantijsko pravo. Zakonik je usvojen da bi se srpska država uredila propisima koji bi važili za cijelo carstvo i za sve njegove podanike.

Iako je Dušanov zakonik zapamćen kao veoma strog, istorijski podaci govore da su upravo takve mjere doprinijele smanjenju prestupa u tadašnjoj Srbiji i opadanju kriminala u vrijeme carske Srbije.

Najčešći prestupi

Zakonik je uređivao neke od najčešćih prestupa – krađe, preljube, povrede ugleda i časti, a, osim odredaba ustavnog karaktera, Zakonik je regulisao prava staleža, štiteći i najniže slojeve. Imao je kazneno-pravne i procesno-pravne odredbe i one iz porodičnog i nasljednog prava.

Ono što je specifično za ovaj carski akt jeste i činjenica da, osim svjetovnih prestupa, uređuje i duhovna.

Među prvim stvarima koje zakonik uređuje jesu bračni odnosi. Član dva i tri ovog zakonika kažu da niko ne smije da se ženi bez blagoslova svog duhovnika, a, ukoliko se to učini “takvi da se rastave”.

Ne samo da su zakonom uređivani bračni, već i seksualni odnosi, te je kažnjavan čak i “blud među supružnicima”.

– Ako vlastelinka učini blud sa svojim čovekom, da im se obema ruke odseku i nos sareže – navodi se u Zakoniku.

Dušanovim zakonikom silovatelji i pedofili su bili kažnjavani na sljedeći način: “I koji vlastelin uzme vlastelinku silom, da mu se obje ruke odsijeku i nos sareže, a ako sebar uzme vlastelinku silom, da se objesi, a ako svoju drugu uzme silom, da mu se obje ruke odsijeku i nos sareže”.

Laž, mito i kleveta smatrali su se, takođe, velikim prestupima. Falsifikovanje dokumenata kažnjavalo se oduzimanjem onoga što se pokušalo prikriti. Za primanje mita oduzimala se sva imovina, dok se klevetnik poistovjećivao sa razbojnikom.

I psovanje se kažnjavalo

Psovanje se kažnjavalo novčano. U članu 55 kaže se da “ako vlastelin ili vlastelinčić opsuje sebra, plati sto prepera, a ako li sebar opsuje vlastelina ili vlastelinčića, da plati sto perpera i da se osmudi”.

U vrijeme cara Dušana prestupi načinjeni pod dejstvom opojnih pića kažnjavali su se vađenjem očiju, batinama ili sječom udova.

“Oko za oko, zub za zub” najbolje se ogleda kroz kazne za najstrašnije zločine ubistva. Кazna za ubice bila je smrt, međutim, ukoliko bi se ubili najbliži srodnici, kazna je bivala stroža.

– Кo se nađe da je ubio oca ili mater ili brata ili svoje čedo, takav ubica da se spali na ognju – piše u Zakoniku.

Ako bi neko ubio duhovno lice, mogao je završiti i na vješalima. U spomen na usvajanje Dušanovog zakonika 21. maj se obilježava kao Dan pravosuđa Srbije.

 

Katera.news

Dah daleke prošlosti na obroncima Bakinaca

0

LAKTAŠI, 28. maja – Bakinci su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Laktaši koje pripada entitetu Republika Srpska. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 608 stanovnika.

Bakinci1

Selo koje se nalazi na obroncima planine Kozare

Ono što je specifično za ovaj kraj je ranovizantijski grad Balkis, smješten  na Gradini u selu Bakinci.  Na katastarskim kartama vodi se kao Gradina i Grad Marije Terezije.

Čini ga ranovizantijsko utvrđenje i tri istražene bazilike iz perioda od druge polovine IV do kraja VI vijeka, zatim podgrađe, te više manjih građevinskih cjelina, nasumice raspoređenih na prostoru gradine, čija namjena tek treba biti utvrđena. U sklopu ovog kompleksa pronađeno je i srednjovjekovno zemljano utvrđenje Karaula.

Balkis

 

Grad je opasan odbrambenim zidovima u dužini oko 480 metara, debljine oko 1,5 metar, dok su zidovi na pojedinim mjestima očuvani do visine od četiri metra. Na osnovu nalaza, prvenstveno novca, lokalitet se smješta u vremensko razdoblje od druge polovine IV do kraja VI vijeka.

balkis02

Istočno i jugoistočno od odbrambenih zidina utvrđenja, pronađene su i istražene tri ranovizantijske bazilike. One se na osnovu gradnje, arhitektonskih elemenata i pokretnog arheološkog materijala dovode u vezu najranije sa periodom druge polovine IV odnosno prve polovine V vijeka, te su kroz više faza obnova i dograđivanja egzistirale sve do početka VII vijeka. Nalazi ukazuju da su pronađene bazilike, zajedno sa utvrđenjem, činile jedan ranovizantijski kompleks, koji je funkcionisao kao cjelina.

Grad je mogao postati episkopski centar četrdesetih godina VI vijeka, nakon čuvene obnove utvrđenja i bazilika u Panoniji i Dalmaciji, od strane vizantijskog cara Justinijana.

Ranovizantijsko utvrđenje moguće je poistovjetiti sa gradom Balkis, koji je stradao 597. godine u naletu avarsko-slovenskog vojskovođe Bajana.

Tada je na putu od Servicijuma (Gradiška) prema Saloni (Solin,) srušeno preko 40 stražarnica i refugija, zajedno sa pomenutim gradom, prilikom čega je stanovništvo ovih krajeva teško stradalo.

Bakinci2

 

Katoličanstvo na ovim prostorima

Rimokatolički župni ured Sv. Franje Asiškog MAHOVLJANI,  je utemeljen 1887., prije svega za talijanske doseljenike iz okolice Trenta. Na području župe bilo je i naseljenih Poljaka u Bakincima.

Župna crkva sagrađena je 1902. umjesto privremene crkvice, ali je 1942. spaljena. Obnovljena je tek 1965. U nedavnom ratu (1992. – 1995.) više je puta teško oštećena, ali je ponovno popravljena.

Župna kuća sagrađena je 1893. I ona je spaljena u Drugome svjetskom ratu, a obnovljena je 1991. U nedavnom ratu i ona je više puta oštećena i pljačkana te konačno posve uništena. Godine 1999. podignuta je nova. Uz nju je 2003. uređeno biskupijsko dobro s nanovo posađenim vinogradom

.mahovljani_4-600x330

Tu su od 20. aprila 1894. do 1942. svoju kuću imale sestre Klanjateljice Krvi Kristove, koje su držale i osnovnu školu.

Župa Mahovljani ima dva groblja: u samim Mahovljanima uz župnu crkvu te u Donjim Bakincima s kapelicom sv. Dominika, sagrađenom 2004.

Župom je do posljednjega rata upravljao dijecezanski svećenik.

Župi Mahovljani pripadala su  ova naselja: Mahovljani, Bakinci, Laktaši i Riječani.

Bakinci1

Predratne godine obilježile mješovite osnovne škole, Bakinci imali školu “Kneginje Olge”

Prema školskoj statistici za školsku 1939/40. godinu, u Banjalučkom srezu postojala je 41 mješovita osnovna seoska škola.

To su bile škole u Bočcu, Bronzanom Majdanu, “Kneginje Olge” u Gornjim Bakincima, Brankovcu, “Kraljice Marije” u Bukovici – Jablanu, Vrbanji, Gomjenici, “Petra Preradovića” u Debeljacima, Dragočaju, Ivanjskoj I, “Bana Milosavljevića” u Ivanjskoj II, “Kraljevića Andreja” u Donjoj Jošavci, “Prestolonasljednika Petra” u Gornjoj Jošavci, “Kraljice Marije” u Jošikovoj Vodi, “Kneza Arsena Karađorđevića” u Kadinjanima, Karanovcu, “Princa Pavla” u Klašnicama, Kobatovcima, Krnetama, Krupi na Vrbasu, “Prestolonasljednika Petra” u Laktašima, Laktašima – Rijeci, Maglajanima, “Princa Tomislava” u Motikama, “Kralja Petra Prvog” u Opsječkom, Piskavici, “Gavrila Principa” u Poniru, Rekavicama, Slatini, Stratinskoj, “Petra Kočića” u Stričićima, “Kraljevića Tomislava” u Trnu, “Kralja Petra Velikog Oslobodioca” u Han Kolima, “Kralja Aleksandra I Ujedinitelja” u Čardačanima, “Kralja Aleksandra I” u Donjem Čelincu, “Kraljice Marije” u Gornjem Čelincu, Šargovcu, Šljivnu, Šimićima, Šimićima – Kozari i Štrbama.

Bakinci

Dvadeset i osam škola je bilo sa jednim, 12 sa dva, a jedna sa tri odjeljenja.

 

 Pravoslavni vjernici u Bakincima

Pravoslavni vjernici Bakinaca pripadaju mahovljanskoj parohiji , protoprezviterat banjalučki.

Mahovaljni crkva

To je parohija sa 4 sela:

1. Mahovljani, kuća 43, duša 240

2. Kobatovci, kuća 31, duša 225

3. Krnete, kuća 57, duša 311

4. Bakinci, kuća 35, duša 252

Parohijalne crkve nije bilo. Podaci iz 1883. godine kažu da se na ovom području rodilo  16 muških i 17 ženski. Umrlo, muških 15, ženski 13. Vjenčano 13. Privremeno je posluživao paroh Ilija Bubnjević.

 

Svečari slave:

Sv. Jovana: Bradašević, Tatić, Pećanac, Milovanović, Ivić, Spasanović, Bezer, Stojaković, Kukolj, Dobrić, Bajić, Lukaš, Mačeta, Čovičković, Jeinić, Topić, Dragosavljević, Trkulja, Ćorić, Novaković, Zvijerac, Gvozderac.

Đurđevdan: Novaković, Pejić, Baslać, Borovnica, Radovanović, Biserčić, Bajić, Latinčić, Milojević, Pišteljić, Vuruna, Lovrić, Mitrović, Alovirović, Maslar, Kovačević, Knežević, Zelenika.

Nikoljdan: Todić, Lazić, Sirar, Simuzović, Đudurović, Mandić, Dunović, Peulić, Pišteljić, Brkić, Skakić, Krivokuća, Mitrović, Saić, Bobić, Vidaković, Maričić, Vujnić, Ajder.

Miholjdan: Kljakić.

Tomin dan: Ljubičić, Gajetić, Bajić, Čičić, Popović.

Mitrov dan: Marković, Caklić

Lučin dan: Ševo, Opačić, Maksić.

Sv. arhiđ. Stevana: Trnjinić, Kalaba, Škorić, Đurić, Malić, Milošević, Rašuva, Jeremić, Milošević, Đaković.

Sv. Trifuna: Košnić.

Aranđelov dan: Tica, Dević, Ristić, Jokić, Cvikić.

Sv. Vasiliju: Stanovuković, Borojević.

Markov dan: Travar, Šipka, Perać

Ćirilov dan: Simić

Mratin dan ( kralj Dečanski): Mirjanić, Popara.

Časne verige: Todorović, Milanović.

Sv. Panteliju: Pantelić.

Ilijin dan: Milikić

 

 

IZVOR: 

Šematizam mitropolije dabro-bosanske iz 1882. godine

Wikipedia/Mondo.ba

Foto: Srđan Vujmilović

 

Od 1. juna rampa za starija auta

0

BANJALUKA, 21. maja  – Od 1. juna ove godine definitivno stupa na snagu Odluka o ograničavanju uvoza putničkih vozila s Euro 4 motorom, te će se od tog datuma moći uvoziti samo putnička vozila s Euro 5 i Euro 6 motorom, dok će se s Euro 4 motorom moći uvoziti samo teretna vozila.

 osiguranja-automobila-foto-shutterstock-e1550479422625

Potvrdila je ovo juče Majda Tatarević, stručna savjetnica za odnose s javnošću i međunarodnu saradnju Ministarstva komunikacija i transporta BiH. Spekulisalo se da će ovaj datum biti pomjeren, ali nadležni kažu da je 1. jun definitivan.

Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH, kaže da će nam ova odluka donijeti mlađa vozila, a time i ispravnija, te ekološki čistija.

“Postoje spekulacije da će stupanjem ove odluke doći do poskupljenja automobila, ali tvrdim da se to neće desiti”, rekao je Muratović za “Nezavisne”.

Muratović kaže da bi se i nakon 1. juna mogla uvoziti vozila s Euro 4 motorom, ali samo ona koja su naručena prije tog datuma.

“Postoje automobili s Euro 4 karakteristikama koji će biti poručeni prije 1. juna od dobavljača, a neće moći biti isporučeni do tada. Naši organi su uvažili tu činjenicu i omogućili da se auto, ukoliko se dokaže da je uplaćen prije 1. juna, može uvesti”, pojašnjava Muratović.

On ističe da je takva odluka racionalna i pametna, te da će se dokazivati računom uplate prema dobavljaču u inostranstvu.

“Tako je bilo i ranije, kada je bio dozvoljen uvoz samo s Euro 4 motorom i iznad. Postoji bojazan da bi tu moglo doći do nekih malverzacija, ali će to biti tolerisano maksimalno tri mjeseca nakon 1. juna”, ističe Muratović.

On je naglasio da se trenutno osjeti pritisak, jer svi hoće sad da uvezu vozila čiji uvoz kasnije neće biti dozvoljen, ali da na sve treba gledati dugoročno, jer će se benefiti ove odluke osjetiti sljedeće godine, kada uveliko budu uvožena mlađa vozila.

autoosiguranje-03-Foto-shutterstock

Željko Vasilić, prodajni radnik u auto-salonu “Braća Đukić” Derventa, kaže da će se stupanjem na snagu ove zakonske regulative smanjiti uvoz automobila.

“U posljednje vrijeme sve se više uvoze vozila s Euro 4 normom, kako bi se iskoristio taj period do 1. juna. Ne vjerujem da će nakon ovog datuma doći do poskupljenja vozila, jer postoje tržišne vrijednosti”, kaže Vasilić.

Ističe da su se oni već ranije preorijentisali na uvoz samo vozila s Euro 5 i Euro 6.

“Euro 4 nismo uvozili posljednja dva mjeseca”, rekao je Vasilić.

auto

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je novom Odlukom o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila pri homologaciji propisano da vozila koja su na teritoriju BiH dospjela ili je njihova narudžba izvršena do dana stupanja na snagu nove odluke moraju na dan prijave za carinjenje, najkasnije 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, ispunjavati zahtjeve prema staroj homologaciji tipa vozila i homologaciji pojedinačnog vozila, te za dijelove, uređaje i opremu vozila pri homologaciji tipa.

Oni ističu da je za to potrebno priložiti odgovarajuće dokaze, što praktično znači da je zakonodavac ostavio prostor od 90 dana da se vozila koja su naručena prije stupanja na snagu nove odluke ocarine tj. uvezu po staroj.

 

Nezavisne

Dodik: Igokea napušta ABA ligu ako bude razgovora o Prištini

0

BANJALUKA – Generalni menadžer Igokee Igor Dodik najavio je da će klub iz Laktaša istupiti iz košarkaške ABA lige ukoliko na Skupštini bude razmatrano učešće Prištine.

“Ovo je moj lični stav i govorim u svoje ime. Znam da postoji neka inicijativa da Priština uđe u takmičenje, međutim, znam i da takva ideja nema podršku klubova. Možda ima i onih koji bi to podržali. Moj stav po tom pitanju je jasan, ukoliko se o tome bude zvanično raspravljalo na Skupštini ABA lige Igokea će izaći iz takmičenja”, izjavio je Dodik za Srpskainfo.com.

Igor Dodik

Na predstojećoj Skupštini ABA razgovaraće se o eventualnom ulasku Olimpijakosa u ABA ligu, ali i o tenzijama između Crvene zvezde i Budućnosti poslije finalne serije plej-ofa, kao i o ugovoru sa Evroligom, koji ističe sljedeće godine.

Nezavisne

Među migrantima ima zaraženih šugom, HIV-om i tuberkulozom PRIJETI LI NAM EPIDEMIOLOŠKA KATASTROFA

0
BIHAĆ, 21. maja – Na području Unsko-sanskog kantona higijensko-epidemiološka situacija je sve opasnija, a s terena stižu nezvanični upozoravajući podaci o pojavi epidemija, bolesti i zaraza među migrantima.
Migranti u Bihaću - Foto: klix.ba

Migranti u BihaćuFoto: klix.ba

Alarmantni podaci

Situacija u prihvatnim centrima Bira i Miral, u kojima se nalazi oko 3.000 migranata, zabrinjavajuća je.

– Riječ je uglavnom o mladićima između 15 i 30 godina. Mnogima od njih evidentiran je HIV, imamo oboljele od AIDS-a, tuberkuloze, hepatitisa B i C, ima i narkomana. Situacija je alarmantna i zabrinjavajuća – rekla je Nermina Ćemalović, ministarka zdravstva u Unsko-sanskom kantonu.

Ona dodaje da zdravstvena zaštita, ne samo među migrantima već u cijelom kantonu, postaje sve veći problem, koji nastoje da drže pod kontrolom. Međutim, kaže Ćemalovićeva, u prihvatnim centrima to nije moguće, a doktori koji rade s migrantima ističu da je problem velik.

– U jednoj hali, u kojoj boravi skoro 2.000 migranata, epidemiološka situacija se ne može kontrolisati – ističe Ćemalovićeva.

Ona se plaši da bi situacija, ako se nastavi priliv migranta u Unsko-sanski kanton, mogla da izmakne kontroli.

– Dodatni je problem i nedostatak bolničkih kapaciteta. Uz pojavu zaraze, infektivni odjel nije u mogućnosti da primi veći broj oboljelih, kao ni odjel pulmologije – naglašava Ćemalovićeva.

Odbjegli bolesnik

I volonteri koji svakodnevno rade s migrantima svjesni su opasnosti od zaraza – šuge, hepatitisa, čak i HIV-a.

– Ljekari dolaze svakodnevno u prihvatne centre. Tamo su već evidentirani oboljeli od tuberkuloze, zaraženi šugom, jedan migrant pozitivan je na HIV. On je pobjegao iz centra, traga se za njim – kaže Abdulah Budimlić, predsjednik Crvenog krsta Bihać.

Milion i 360 hiljada obroka

Kroz Bihać je od aprila prošle godine do danas, prema podacima Komunikacijskog tima grada, prošlo oko 10.240 migranata.

Na njih je od početka krize utrošeno skoro dva miliona KM, a Crveni krst spremio je više od milion i 360 hiljada obroka.

 

RTRS

Aktuelnosti

Najčitanije

Najviše komentara