LAKTAŠI, 19.januara- Krstovdan i Bogojavljenje. Ovih dana praznuju se dva događaja u vezi sa časnim Krstom Hristovim: prvo pronalazak časnog Krsta na Golgoti, i drugo povratak časnog Krsta iz Persije opet u Jerusalim. Obilazeći Svetu Zemlju sveta carica Jelena namisli da potraži časni Krst Hristov.
Neki starac Jevrejin, po imenu Juda, jedini znade mjesto gde se Krst nahođaše, pa prisiljen od carice izjavi, da je Krst zakopan pod hramom Venerinim, koga podiže na Golgoti car Adrijan. Carica naredi, te porušiše taj idolski hram, pa kopajući u dubinu nađoše tri krsta. Dok carica bješe u nedoumici, kako da raspozna Krst Hristov, prolažaše mimo toga mjesta pratnja sa mrtvacem. Tada patrijarh Makarije reče, da meću na mrtvaca redom jedan po jedan krst. Kada metnuše prvi i drugi krst, mrtvac ležaše nepromenjeno. A kada staviše na nj treći krst, mrtvac oživje. Po tome poznaše, da je to časni i životvorni Krst Hristov. Metnuše ga po tom i na jednu bolesnu ženu, i žena ozdravi.
Tada patrijarh uzdiže krst, da ga sav narod vidi, a narod sa suzama pjevaše: Gospode pomiluj! Carica Jelena napravi kovčeg od srebra i položi u nj časni Krst. Docnije car Hozroj osvojivši Jerusalim, odvede mnogi narod u ropstvo i odnese Krst Gospodnji u Persiju. U Persiji Krst je ležao 14 godina. 628. godine car grčki Iraklije pobjedi Hozroja i sa slavom povrati Krst u Jerusalim. Ušavši u grad car Iraklije nošaše Krst na svojim leđima. No na jedanput stade car i ne mogaše ni koraka kročiti. Patrijarh Zaharija vide angela, koji sprečavaše caru da u raskošnom carskom odjelu ide pod Krstom i to po onom putu po kome je Gospod, bos i ponižen, hodio. To viđenje objavi patrijarh caru. Tada se car svuče, pa u bjednoj odjeći i bosonog uze Krst, iznese ga na Golgotu, i položi u hram Vaskrsenja, na radost i utehu cjelog hrišćanskog svjeta.
