Centralna banka BiH jedina je u regionu i Evropi koja nije reagovala tokom pandemije virusa korona kako bi podstakla ekonomiju da se izbori sa problemima, pišu današnje Nezavisne novine.
Centralna banka BiH - Foto: RTRS

Centralna banka BiHFoto: RTRS

List navodi ocjene stručnjaka da ranija obrazloženja da ne mogu jer ne žele narušiti karensi bord, nisu opravdana s obzirom na to da su centralne banke u svijetu i Evropi kao što su u Bugarskoj i Danskoj, koje takođe imaju karensi bord, reagovale i na različite načine djelovale kako bi “pogurale” i stimulisale ekonomiju da se izbori sa problemima izazvanim virusom korona.

– Takođe, karensi bord vezan za dolar imaju Hongkong, Bermudi, Kajmanska Ostrva pa su reagovali isto kao i Folklandska Ostrva, Sveta Helena i Gibraltar, koji imaju karensi bord vezan za funtu – navodi list.

Kada je riječ o regionu, Crna Gora je smanjila obaveznu rezervu, dok je Hrvatska centralna banka obezbijedila dodatnu likvidnost i to na način što je podržala hartije od vrijednosti Hrvatske.

Takođe, smanjila je obaveznu rezervu sa 12 na devet odsto, a smanjila je i repo kamatnu stopu sa 0,3 na 0,05 odsto. Hrvatska centralna banka organizovala je i “svap” liniju sa Evropskom centralnom bankom, odnosno omogućila je razmjenu kuna za evre od dvije milijarde evra, te kupila obveznice u vrijednosti od 18 milijardi kuna, odnosno četiri odsto hrvatskog BDP-a.

Nezavisne novine navode i da u uslovima pandemije i poremećaja ekonomije nije sjedila ni Nacionalna banka Srbije, koja je prvo spustila referentnu kamatnu stopu sa 2,25 na 1,75 odsto, a kasnije ponovo na 1,5 i na kraju na 1,25 odsto.

Takođe, organizovala je “swap” linije i “repo” ugovore na vladine obveznice. Pored toga, uspostavila je i repo liniju sa ECB da poboljša eursku likvidnost na domaćem tržištu.

Posljednja mjera Nacionalne banke Srbije bila je u novembru i sada se na sedmičnom nivou organizuju “svap” aukcije i “repo” aranžmani kako bi se pospješila likvidnost sistema.

List naglašava da je u Srbiji stopa obavezne rezerve pet odsto, dok je u BiH to deset odsto, a brojni zahtjevi i privrednika i političara o smanjenju ove stope nisu naišli na razumijevanje.

Ekonmista Saša Stevanović kaže da je u uslovima neizvjesnosti na sve načine potrebno stimulisati ekonomiju, te je dodao da će oni koji su u tome uspješni obezbijediti očuvanje životnog standarda i zadovoljstvo ljudi.

– One koji to ne urade istorija će pamtiti po lošem. Monetarni autoriteti poput centralnih banaka i agencija za bankarstvo nastoje donijeti mjere koje će stimulisati ekonomiju, povećati likvidnost u sistemima i preduprijediti potencijalna uska grla u funkcionisanju ekonomije – rekao je Stevanović, komentarišući to što Centralna banka BiH nije uradila ništa kada je riječ o stimulisanju ekonomije u BiH.

On ističe da se karensi bord u BiH pokazao kao dobar u očuvanju cjenovne stabilnosti, te da je deviznim rezervama i kapitalom potrebno oprezno upravljati s tim da je to “oprezno upravljanje” trenutno i prije 25 godina značajno različito.

– Na tehničkom nivou potrebno je zagovarati nove modele upravljanja, ne ugrožavajući nijednim dijelom postojeći karensi bord. Situacija gdje ekonomija raste u godinama iza nas u prosjeku šest odsto, a novčana masa 14 odsto, ukazuje na povećanje likvidnosti u sistemu – rekao je Stevanović.

On pita da li smo kao društvo dostigli stepen razvoja u kojem centralne banke direktnim kanalima ulažu u ekonomiju, te da eksperimenti i pokušaji na globalnom nivou postoje, a da li ćemo i u kom obliku zakoračati, stvar je diskusije.

U Centralnoj banci BiH kažu da su “fokusirani na svoju ključnu ulogu, a to je očuvanje monetarne stabilnosti, čime doprinose finansijskoj stabilnosti u turbulentnim okolnostima izazvanim pandemijom”.

– Domaća valuta je stabilna i uživa potpuno povjerenje, i na taj način Centralna banka BiH najbolje doprinosti stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema, makroekonomskoj stabilnosti i očuvanju pretpostavki za ekonomski oporavak – rekli su Nezavisnim novinama u Centralnoj banci BiH, dodajući da, kada je u pitanju Danska, ona ne funkcioniše kao aranžman karensi borda, te da je cilj njene monetarne politike cjenovna stabilnost i da se zbog toga ne može praviti poređenje.

Takođe, navode da je Bugarska reagovala, ali u svojstvu supervizora, za šta Centralna banka BiH nema mandat. Oni ističu da su na samom početku krize bili veliki pritisci da se napusti valutni odbor, da se štampa novac i fanansira budžet, ali da bi to bilo ne samo protivzakonito, nego bi znatno ugrozilo ekonomiju.

– Devizne rezerve su stabilne i iznose 13,65 milijardi KM na dan 14. decembra 2020. godine – rekli su u Centralnoj banci dodajući da platni sistem u BiH funkcioniše neometano, te da se obavezna rezerva uredno ispunjava od strane komercijalnih banaka.