ŠIPOVO, 23. avgusta – Na Janjskim otokama, po mnogima najljepšem mjestu u Srpskoj, u planu je izgradnja male hidrocentrale, koja će “progutati” čarobne slapove, zauvijek promijeniti krajolik, rastjerati turiste i ugroziti raskošni biljni i životinjski svijet.

Ito nije sve. Na Janju je u planu izgranja još dvije mikroelektrane, a za jednu su radovi već počeli, i to, kako tvrde ekolozi, bez potrebnih dozvola. U Sansko-plivskoj regiji, u krugu od 30-ak kilometara, planirana je izgranja 14 malih hidroelektrana. Ako se ti planovi ostvare, gornji tok Sane i Plive, kao i rječica Janj, bile bi zarobljene u cijevima.

Za sada graditeljima malih elektrana ništa ne stoji na putu. U ovoj regiji, čuvenoj po zdravoj vodi, kakve nema nigdje u Evropi i po čudesnoj prirodi, tri male elektrane su već izgrađene, a počela je gradnja još dvije.

Pogubne za turizam i poljoprivredu

Na ovo su upozorili aktivisti Centra za životnu sredinu Banjaluka, koji već godinama biju bitku za spas rijeka.

– Male hidrolektrane uništavaju i biljni i životinjski svijet, a mnoge lokalne zajednice ostavljaju bez pitke vode i ugoržavaju im egzistenciju, jer su pogubne po razvoj turizma i poljoprivrede. Od malih elektrana, dakle, svi imaju velike štete. One donose korist samo investitorima – tvrdi Viktor Bjelić, potpredsednik Centra za životnu sredinu.

Investitori su itekako zainteresovani za izgradnju malih hodrocentrala, jer im one, narodski rečeno, pune džepove.

Sami finansiramo vlastitu propast

Što je najgore, građani svojim novcem finansiraju vlastitu propast. Naime, koncesione naknade za “zarobljavanje” rijeka zarad proizvodnje struje znatno su manje od subvencija koje dobijaju vlasnici malih elektrana za svaki proizvedeni kilovat, i to iz stavke koju plaćaju građani, uz svaki račun za struju, Analize su pokazale da BiH, zbog sistema koncesionih naknada i podsticaja za male hidroelektrane, gubi najmanje četiri miliona KM godišnje.

Čuvarima rijeka, koji pokušavaju ukazati na ovaj paradoks i stati na put izgranji malih elektrana, novinari i mediji su, kako ističu, najbolji saveznici.

U cilju razvoja tog savezništva, predstavnici Centra za životnu sredinu organizovali su radni ručak u prirodi s novinarima. Druženje ekologa i novinara dio je aktivnosti “Eko-BiH” projekta, finansiranog od strane Evropske unije i aktivnosti Regionalne mreže za biodiverzitet BioNET, koju podržava Njemačko društvo za međunarodnu saradnju GIZ.

Pohlepa

Iz zbornog mjesta u Centru za posjetioce Pecka, nedaleko od izvora Sane, medijsko-ekološki karavan je krenuo na teren, kako bi se na licu mjesta suočili sa opasnošću koja prijeti rijekama Pliva i Janj i bajkovitim Janjskim otokama.

– Svi smo mi već ranije, svojim tekstovima i TV pričama, upozoravali na opasnost koja, zbog pohlepe investitora i njihove očigledne povezanosti s političkim centrima moći, prijeti biserima prirode. Ipak, svaki put kada uživo pogledamo, recimo Janjske otoke, nanovo smo šokirani ovim nasiljem nad prirodom – kaže Jelena Jevđenić, glavna i odgovorna urednica Impuls portala.

Kako su podsjetili čuvari rijeka, Narodna skupština RS je usvojila lani Zoning plan za Janjske otoke, kojim je omogućena izgradnja malih elektrana na tom lokalitetu, iako je po Prostornom planu RS on trebao da bude zaštićeno prirodno područje. Izradu spornog plana finansiralo je preduzeće koje ima koncesije za izgranju malih elektrana na Plivi i Janju. U obrazloženju spornog Zoning plana navedeno je da bi od gradnje malih elektrana lokalno stanovništvo moglo imati “razumnu štetu”. Mještani i ekolozi tvrde da bi svaka šteta u ovakvoj prirodi bila – krajnje nerazumna.

Neiskorištena atrakcija

Protiv uništavanja Janjskih otoka javno je protestovao Robert Dacešin, svjetski putnik iz Banjaluke, koji je obišao gotovo cijelu planetu, ali tvrdi da “nigdje nije vidio takvu ljepotu”.

Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

– Da je u nekoj normalnoj zemlji, ovo bi bila svjetska turistička atrakcija. Samo kod nas ljudima na vlasti može pasti na pamet da tu dozvole izgranju malih elektrane. To je strašno –  poručio je Dacešin u ranijoj izjavi za Srpskainfo.

Da je to strašno, već odavno ukazuju i ekolozi, čuvari rijeka okupljeni u Koaliciju za zaštitu rijeka BiH. Oni uopozoravaju da je u cijeloj BiH planirana izgradnja 447 malih elektrana.

Bjelić: Boriti se za ukidanje subvencija

Na samo nekoliko kilometara od Janjskih otoka propast prijeti još jednom izletištu na području Šipova: Adi Sokošnici na rijeci Plivi.

Pored ovog izletišta na vodi već je izgrađena mala elektrana “Glavica”, a samo nekoliko stotina metara nizvodno planirana je izgradnja još jedne centrale.

Foto: Milkica Milojević/RAS Srbija
Foto: Milkica Milojević/RAS Srbija

– Jedini način da se suprotstavimo uništenju prirode je da se borimo za ukidanje subvencija za male elektrane. Ako ostanu bez profita, investitori će se brzo sami povući – poručuje Viktor Bjelić.

Srpskainfo