LAKTAŠI, 28. maja – Bakinci su naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Laktaši koje pripada entitetu Republika Srpska. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 608 stanovnika.

Bakinci1

Selo koje se nalazi na obroncima planine Kozare

Ono što je specifično za ovaj kraj je ranovizantijski grad Balkis, smješten  na Gradini u selu Bakinci.  Na katastarskim kartama vodi se kao Gradina i Grad Marije Terezije.

Čini ga ranovizantijsko utvrđenje i tri istražene bazilike iz perioda od druge polovine IV do kraja VI vijeka, zatim podgrađe, te više manjih građevinskih cjelina, nasumice raspoređenih na prostoru gradine, čija namjena tek treba biti utvrđena. U sklopu ovog kompleksa pronađeno je i srednjovjekovno zemljano utvrđenje Karaula.

Balkis

 

Grad je opasan odbrambenim zidovima u dužini oko 480 metara, debljine oko 1,5 metar, dok su zidovi na pojedinim mjestima očuvani do visine od četiri metra. Na osnovu nalaza, prvenstveno novca, lokalitet se smješta u vremensko razdoblje od druge polovine IV do kraja VI vijeka.

balkis02

Istočno i jugoistočno od odbrambenih zidina utvrđenja, pronađene su i istražene tri ranovizantijske bazilike. One se na osnovu gradnje, arhitektonskih elemenata i pokretnog arheološkog materijala dovode u vezu najranije sa periodom druge polovine IV odnosno prve polovine V vijeka, te su kroz više faza obnova i dograđivanja egzistirale sve do početka VII vijeka. Nalazi ukazuju da su pronađene bazilike, zajedno sa utvrđenjem, činile jedan ranovizantijski kompleks, koji je funkcionisao kao cjelina.

Grad je mogao postati episkopski centar četrdesetih godina VI vijeka, nakon čuvene obnove utvrđenja i bazilika u Panoniji i Dalmaciji, od strane vizantijskog cara Justinijana.

Ranovizantijsko utvrđenje moguće je poistovjetiti sa gradom Balkis, koji je stradao 597. godine u naletu avarsko-slovenskog vojskovođe Bajana.

Tada je na putu od Servicijuma (Gradiška) prema Saloni (Solin,) srušeno preko 40 stražarnica i refugija, zajedno sa pomenutim gradom, prilikom čega je stanovništvo ovih krajeva teško stradalo.

Bakinci2

 

Katoličanstvo na ovim prostorima

Rimokatolički župni ured Sv. Franje Asiškog MAHOVLJANI,  je utemeljen 1887., prije svega za talijanske doseljenike iz okolice Trenta. Na području župe bilo je i naseljenih Poljaka u Bakincima.

Župna crkva sagrađena je 1902. umjesto privremene crkvice, ali je 1942. spaljena. Obnovljena je tek 1965. U nedavnom ratu (1992. – 1995.) više je puta teško oštećena, ali je ponovno popravljena.

Župna kuća sagrađena je 1893. I ona je spaljena u Drugome svjetskom ratu, a obnovljena je 1991. U nedavnom ratu i ona je više puta oštećena i pljačkana te konačno posve uništena. Godine 1999. podignuta je nova. Uz nju je 2003. uređeno biskupijsko dobro s nanovo posađenim vinogradom

.mahovljani_4-600x330

Tu su od 20. aprila 1894. do 1942. svoju kuću imale sestre Klanjateljice Krvi Kristove, koje su držale i osnovnu školu.

Župa Mahovljani ima dva groblja: u samim Mahovljanima uz župnu crkvu te u Donjim Bakincima s kapelicom sv. Dominika, sagrađenom 2004.

Župom je do posljednjega rata upravljao dijecezanski svećenik.

Župi Mahovljani pripadala su  ova naselja: Mahovljani, Bakinci, Laktaši i Riječani.

Bakinci1

Predratne godine obilježile mješovite osnovne škole, Bakinci imali školu “Kneginje Olge”

Prema školskoj statistici za školsku 1939/40. godinu, u Banjalučkom srezu postojala je 41 mješovita osnovna seoska škola.

To su bile škole u Bočcu, Bronzanom Majdanu, “Kneginje Olge” u Gornjim Bakincima, Brankovcu, “Kraljice Marije” u Bukovici – Jablanu, Vrbanji, Gomjenici, “Petra Preradovića” u Debeljacima, Dragočaju, Ivanjskoj I, “Bana Milosavljevića” u Ivanjskoj II, “Kraljevića Andreja” u Donjoj Jošavci, “Prestolonasljednika Petra” u Gornjoj Jošavci, “Kraljice Marije” u Jošikovoj Vodi, “Kneza Arsena Karađorđevića” u Kadinjanima, Karanovcu, “Princa Pavla” u Klašnicama, Kobatovcima, Krnetama, Krupi na Vrbasu, “Prestolonasljednika Petra” u Laktašima, Laktašima – Rijeci, Maglajanima, “Princa Tomislava” u Motikama, “Kralja Petra Prvog” u Opsječkom, Piskavici, “Gavrila Principa” u Poniru, Rekavicama, Slatini, Stratinskoj, “Petra Kočića” u Stričićima, “Kraljevića Tomislava” u Trnu, “Kralja Petra Velikog Oslobodioca” u Han Kolima, “Kralja Aleksandra I Ujedinitelja” u Čardačanima, “Kralja Aleksandra I” u Donjem Čelincu, “Kraljice Marije” u Gornjem Čelincu, Šargovcu, Šljivnu, Šimićima, Šimićima – Kozari i Štrbama.

Bakinci

Dvadeset i osam škola je bilo sa jednim, 12 sa dva, a jedna sa tri odjeljenja.

 

 Pravoslavni vjernici u Bakincima

Pravoslavni vjernici Bakinaca pripadaju mahovljanskoj parohiji , protoprezviterat banjalučki.

Mahovaljni crkva

To je parohija sa 4 sela:

1. Mahovljani, kuća 43, duša 240

2. Kobatovci, kuća 31, duša 225

3. Krnete, kuća 57, duša 311

4. Bakinci, kuća 35, duša 252

Parohijalne crkve nije bilo. Podaci iz 1883. godine kažu da se na ovom području rodilo  16 muških i 17 ženski. Umrlo, muških 15, ženski 13. Vjenčano 13. Privremeno je posluživao paroh Ilija Bubnjević.

 

Svečari slave:

Sv. Jovana: Bradašević, Tatić, Pećanac, Milovanović, Ivić, Spasanović, Bezer, Stojaković, Kukolj, Dobrić, Bajić, Lukaš, Mačeta, Čovičković, Jeinić, Topić, Dragosavljević, Trkulja, Ćorić, Novaković, Zvijerac, Gvozderac.

Đurđevdan: Novaković, Pejić, Baslać, Borovnica, Radovanović, Biserčić, Bajić, Latinčić, Milojević, Pišteljić, Vuruna, Lovrić, Mitrović, Alovirović, Maslar, Kovačević, Knežević, Zelenika.

Nikoljdan: Todić, Lazić, Sirar, Simuzović, Đudurović, Mandić, Dunović, Peulić, Pišteljić, Brkić, Skakić, Krivokuća, Mitrović, Saić, Bobić, Vidaković, Maričić, Vujnić, Ajder.

Miholjdan: Kljakić.

Tomin dan: Ljubičić, Gajetić, Bajić, Čičić, Popović.

Mitrov dan: Marković, Caklić

Lučin dan: Ševo, Opačić, Maksić.

Sv. arhiđ. Stevana: Trnjinić, Kalaba, Škorić, Đurić, Malić, Milošević, Rašuva, Jeremić, Milošević, Đaković.

Sv. Trifuna: Košnić.

Aranđelov dan: Tica, Dević, Ristić, Jokić, Cvikić.

Sv. Vasiliju: Stanovuković, Borojević.

Markov dan: Travar, Šipka, Perać

Ćirilov dan: Simić

Mratin dan ( kralj Dečanski): Mirjanić, Popara.

Časne verige: Todorović, Milanović.

Sv. Panteliju: Pantelić.

Ilijin dan: Milikić

 

 

IZVOR: 

Šematizam mitropolije dabro-bosanske iz 1882. godine

Wikipedia/Mondo.ba

Foto: Srđan Vujmilović