LAKTAŠI, 18. avgusta – Srpska pravoslavna crkva /SPC/ danas obilježava praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje stradanje i slavu.Prema Jevanđeljima, Isus je treće godine svoje zemaljske propovijedi na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen “sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg”.Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba, noć tri puta preobražava. Ko to vidi i drugom objelodani, vjeruje se da će izgubiti razum.

Preobraženje Gospodnje je jedan je od osam velikih Hristovih praznika, kada, prema narodnom predanju, zorom počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen.

Na Preobraženje se preobražava i list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda postaje hladnija, pa nije za kupanje.

Kod ljudi se na Preobraženje dešavaju promjene – ko je preko ljeta pocrnio, počinje da se bijeli.

Na Preobraženje se i nebo, u gluvo doba noći tri puta preobražava. Ko to vidi i drugom kaže, vjerovalo se da će izgubiti razum.

Prema rasprostranjenom vjerovanju, na Preobraženje ne valja preko dana da se spava, jer ko tog dana odspava, preobraziće se, pa će cijele godine biti dremljiv i krmeljiv.

Nije dobro da neko tog dana plače, niti valja da ljudi ceo dan provedu u kafani– da im ne pređe u naviku i ne postanu zgubidani i raspikuće.

Preobraženje pada u gospojinskom postu koji su, mahom, žene postile, ali tog dana je običaj da niko, bez izuzetka ne mrsi.

Ponegdje se postilo i zbog divljih zvijeri. Bio je običaj da se tog dana jedu ribe i rakovi.

Vlada mišljenje da se grožđe prvi put jede posle Preobraženja.

Mnogo je preobraženjskih običaja i vjerovanja kod Srba. U nekim krajevima se na Preobraženje beru lješnjaci i preko cijele godine čuvaju za lijek, kad nekoga zaboli uvo.

Vjerovalo se da će, kada se bolesniku daju takvi lješnici da ih pojede, on ozdraviti.

U boljevačkim selima su glavu (cvet) suncokreta (sunčogleda), probušenog kuršumom, čuvali za lijek od probadi i glavobolje.

U Gruži su na Preobraženje žene djeci vezivale crvenim koncem paricu oko vrata ili na kapu kačile desnu šapu od krtice – da ih od uroka čuvaju.

Bio je običaj u homoljskim selima da na Preobraženje žene i djevojke ustaju prije sunca i “pomalo porade od svakog ženskog rada”, jer se vjerovalo da će ih Bog preobrnuti (preobraziti) da budu vredne, a posle ne rade ništa cio bogovetni dan.

 

/Telegraf/