LAKTAŠI, 18. novembra – Uprkos blagoj stabilizaciji u pogledu broja potvrđenih slučajeva kovid 19 i broja hospitalizovanih proteklih dana, epidemiološka situacija u Srpskoj i dalje je zabrinjavajuća, a sve više oboljelih razvija tešku kliničku sliku.

Doktor Jela Aćimović za SRPSKAINFO: Virus nije oslabio, sve više oboljelih ima TEŠKU KLINIČKU SLIKU
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Na ovo upozorava epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS Jela Aćimović, koja naglašava da, trenutno, najviše poražavaju podaci o broju preminulih od ove bolesti.

– Svi parametri govore u prilog tome da je situacija vrlo ozbiljna. Sve više je osoba sa simptomima koji se javljaju doktoru, veći je procenat potvrđenih slučajeva među testiranima, veliki je broj osoba koje imaju težu klinički sliku i zahtijevaju hospitalizaciju, više je prijema nego otpusta. Nažalost, i broj smrtnih slučajeva raste – kaže Aćimovićeva u intervjuu za Srpskainfo.

Da li to znači da ono najgore još ni blizu nije iza nas?

Apsolutno ne smijemo da se opuštamo. Imamo kratkotrajnu stabilizaciju broja prijema u bolnice, ali to je situacija koje se mijenja iz dana u dan. Banjaluka je značajan period imala najveći broj novooboljelih, a u posljednjih sedam dana najveći broj imaju druge opštine, kao Trebinje, Foča, Istočno Sarajevo… I dalje ima puno prostora da se ova bolest širi. Kako bismo spriječili još teže situacije, moramo svi pojedinačno štititi svoje zdravlje poštovanjem mjera, odnosno zaštitu zdravlja moramo u narednom periodu staviti ispred nekog našeg komfora.

Gdje se ljudi najviše zaražavaju u posljednje vrijeme?

Zaraza se širi gdje god se ljudi okupljaju i gdje je kontakt blizak, pogotovo sada kada je broj zaraženih, pa time i onih koji su inficirani, ali to još ne znaju, zaista veliki. Od početka epidemije zaražavanja su najčešća među ukućanima, na radnom mjestu i na mjestima gdje se ljudi okupljaju. Zbog toga je, u vrijeme kada je epidemija u fazi pogoršanja, od presudne važnosti da ostanemo u krugu naših najbližih, da ne organizujemo okupljanja i ne odlazimo na ona koja organizuje neko drugi. I da tamo gdje smo u kontaktu s drugim ljudima poštujemo mjere fizičke distance, nosimo maske, da ti kontakti budu što kraći, jer je od izuzetne važnosti i vrijeme provedeno sa zaraženom osobom.

Sve češće čujemo da zaraženi kriju kontakte?!

Činjenica je da nizak prosječan broj kontakata po jednoj zaraženoj osobi govori u prilog tome da nisu prijavljeni svi kontakti. Uobičajen broj kontakata po jednoj zaraženoj osobi je između pet i 15, jer svi imamo kontakte u svom domaćinstvu, na radnom mjestu… Ako zaražene osobe prijave da imaju samo jedan ili dva kontakta, ili da čak nisu bili u kontaktu sa svojim ukućanima, to vrlo rijetko može biti tačno.

Koje su posljedice ovakvog ponašanja?

U situaciji kada osobe koje su zaražene u kontaktu s pozitivnom osobom nastavljaju da se kreću, s obzirom da su zarazni za okolinu dva do tri dana prije pojave simptoma, infekcija se dalje širi. Upravo ovo doprinosi tome da imamo veliki broj oboljelih koji ne znaju gdje su se zarazili.

Da li je moguće da se osoba koja je preležala kovid opet zarazi?

Zabilježeni su slučajevi ponovnog zaražavanja kako u svijetu, tako i kod nas. Radi se o osobama koje su preboljele kovid, s lakšim ili težim simptomima, pa su nakon izvjesnog vremena ponovo razvile simptome i imale potvrdan PCR test. U nekim situacijama druga infekcija je čak bila sa težim simptomima nego prva. Ipak, učestalost ponovnog zaražavanja nije velika.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Šta je s pričom o slabljenju virusa?

U dosadašnjem toku epidemije nismo imali situaciju na osnovu koje bismo zaključili da je virus oslabio. Ono što smo imali prilike da vidimo je više bilo u pravcu još lakšeg širenja virusa. Posebno u ovom momentu, kada smo u fazi pogoršanja epidemiološke situacije, kada imamo najveći broj oboljelih i smrtnih slučajeva od početka epidemije, ne možemo da govorimo o slabljenju virusa.

U kojoj mjeri se oboljeli na vrijeme javljaju ljekaru?

Na osnovu informacija koje dobijamo od kolega iz zdravstvenih ustanova, dešava se da pacijenti dođu kod ljekara u odmakloj fazi bolesti. Zbog toga apelujemo da se oni koji osjete pogoršanje stanja, u smislu jako visoke temperature, dugotrajne temperature, otežanog disanja ili teške malaksalosti, odmah jave na pregled. Za ovu bolest još ne postoji lijek, ali postoje terapije koje olakšavaju organizmu da se lakše izbori s kovidom. Kad se sve to na vrijeme uključi, šansa za tešku kliničku sliku i teški ishod svakako je manja.

Koje grupe su prioritetne za testiranje?

Prioritetne grupe za testiranje su, u skladu s preporukama međunarodnih organizacija, one osobe koje, ako dobiju kovid, imaju veću šansu da razviju težu kliničku sliku. To su starije osobe, osobe s nekim hroničnim oboljenjem koje može biti predispozicija za teži ishod, imunokompromitovane osobe, neko ko živi u istom domaćinstvu s takvom osobom. Tu su i zdravstveni radnici i osobe koje rade u staračkim domovima. Bez obzira na to koliko je blaga njihova klinička slika, moramo da ih testiramo kako infekciju ne bi donijeli među pacijente koji su osjetljivi. Takođe, ko god razvije težu ili tešku kliničku sliku tetira se radi daljeg liječenja i pravilnog izbora terapije koju treba da primi.

Šta podrazumijevaju mogući i vjerovatni slučajevi?

Termini moguć i vjerovatan slučaj su stručni termini koji služe da pomognu zdravstvenim radnicima da ispravnije odluče o daljem postupku, kada im se javi osoba sa simptomima zarazne bolesti. Mogući su svi oni koji imaju simptome koji su karakteristični za neku bolest, ali to dodatno mora da se ispita. Kovid, naime, ima simptome koji se mogu preklopiti s drugim respiratornim infekcijama. Kad imamo moguć slučaj, dalje ga ispitujemo, bilo da radimo laboratorijske dijagnostike, rentgen, kako bismo utvrdili da li se radi o ovoj bolesti ili nečem drugom. Vjerovatni slučaj je slučaj koji ima karakterističnu simptomatologiju i epidemiološki faktor ili, na primjer, karakterističan snimak pluća, a nije urađen laboratorijski test koji potvrđuje infekciju.

Šta to, praktično, znači?

Na primjer, osobu koja je bila u karantinu, jer je bila u kontaktu s pozitivnom osobom i koja je tokom 14 dana tog karantina razvila simptome koji su karakteristični za kovid, smatramo vjerovatnim slučajem. Naglasila bih da je gubitak čula mirisa i okusa toliko karakterističan simptom za kovid da, ukoliko ne postoji drugi očigledan uzrok ovog stanja, možemo reći da se radi o vjerovatnom slučaju.

Šta je s temperaturom?

Temperatura je simptom koji se često javlja kod kovida, najčeće uz druge simptome, kao što je, na primjer, kašalj. Međutim, mnogi oboljeli tokom bolesti ne razviju temperaturu i ona nije simptom koji neko mora imati da bismo posumnjali da se radi o kovidu.  Na primjer, gubitak čula mirisa i okusa je dovoljan da sumnjamo da se radi o kovidu.

Koji simptomi su, takođe, sumnja na kovid?

Ako neko ima bilo koja tri simptoma od sljedećih: kašalj, opšta slabost/malaksalost, glavobolja, bolovi u mišićima, grlobolja, kijavica/curenje iz nosa, otežano disanje, povraćanje, dijareja, izmijenjeno psihičko stanje, i bez povišene temperature možemo posumnjati na kovid.

Da li su u planu neke nove mjere prevencije?

S obzirom na pogoršanje epidemiološke situacije, već smo pripremili neke prijedloge. Imamo više od 10 opština koje u posljednjih 14 dana imaju više od 1.000 oboljelih na 100.000 stanovnika, a skoro sve imaju preko 100 oboljelih. To nam govori da u većini opština treba sprovoditi neke dodatne mjere, pa smo napravili prijedlog koji će biti upućen prema nadležnima.

Šta je okosnica novog prijedloga?

Tu su sve mjere u zajednici koje smo i ranije primjenjivali i koje se primjenjuju u drugim zemljama, a pokazale su se kao korisne da na najmanju moguću mjeru svedu situacije gdje dolazi do većeg širenja bolesti.

Srpskainfo