LAKTAŠI, 13. FEBRUARA – Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić izjavio je da je budžet grada za ovu godinu od 42 miliona KM stabilan, da je razvojnog karaktera, te su planovi da se ulaže u dalji razvoj infrastrukture, naročito kanalizacione mreže i puteva.
Bojić je napomenuo da je ostvaren i određen suficit, te da očekuje da će uz rebalans, koji je planiran na proljeće, budžet grada biti i veći, odnosno oko 44 miliona KM.
“Prošlogodišnji rebalans je bio na nivou ovogodišnjeg budžeta, i to su, po prihodima, rekordni budžeti ne samo od kako su Laktaši dobili status grada, nego od samog osnivanja ove lokalne zajednice”, istakao je Bojić.
On je izrazio zadovoljstvo jer grad redovno izmiruje svoje obaveze, ali i uvodi nove mjere koje će omogućiti građanima povoljne uslove za život, ali i povoljne uslove za poslovanje, te će privući nove investitore.
“U ovoj godini novina je da ćemo djeci iz porodica sa četvoro i više djece obezbijediti besplatan školski prevoz u toku šest mjeseci, a biće i još nekih novina koje ćemo uvoditi u ovoj godini, kao što su programi za mlade bračne parove koji nas očekuju nakon prvog rebalansa budžeta”, rekao je Bojić.
Naknade za svako novorođeno dijete novina je od prošle godine, kada je za ove potrebe izdvojeno 130.000 KM.
“Ovu podršku natalitetu nismo imali od 2009. godine, a unazad godinu i po dana redovno isplaćujemo subvencije za boravak djece u privatnim vrtićima. Takođe, mislimo i na naše najstarije sugrađane, te je plan da za 500 naših penzionera platimo dio troškova za boravak u banjama”, rekao je Bojić.
Od ključnog značaja je i projekat izgradnje srednjoškolskog centra u Laktašima, te bi izgradnja objekta trebalo da bude završena do jula ili avgusta, a krajem ove ili početkom naredne godine se očekuje završetak i ostale infrastrukture.
“Uložićemo sve napore da do naredne školske 2024/25. godine prvi đaci krenu u novi srednjoškolski centar i to će biti veliki uspjeh predsjednika Republike i lokalne zajednice”, rekao je Bojić.
Plan je da se kroz budžet predvidi razvoj i seoskog i ruralnog dijela grada, kao i urbanog dijela, te da taj balans bude podjednak.
“Tu nam je važna putna inFrastruktura, koju planiramo širiti i razvijati izgradnjom novih, ali i sanacijom starih puteva. A, posebno nam je važna kanalizaciona mreža, u koju nije ulagano posljednjih 15 godina, jer zahtijeva velika ulaganja. Tako da smo ove godine planirali da u Trnu, našoj najvećoj mjesnoj zajednici, uradimo kanalizacionu mrežu u onim dijelovima koji su najugroženiji“, rekao je Bojić.
Banjski turizam predstavlja značajan potencijal Laktaša, ali i resurs koji nije dovoljno iskorišten, te koji će, uz adekvatna ulaganja, privući značajna broj gostiju.
“Imamo dvije banje koje i sada rade dobro i kvalitetno, ali uvijek treba unapređivati poslovanje i nuditi nove usluge. Za nove iskorake biće potrebna i podrška Vlade kako bi se banjski turizam dodatno razvio i iskoristio u potpunosti potencijal koji imamo”, rekao je Bojić.
Poljoprivreda je takođe veliki resurs, te je u planu nastavak ulaganja u razvoj ove privredne grane, sa akcentom na male proizvođače.
“Došlo je do značajnog ukrupnjavanja poljoprivrede, manji broj je malih poljoprivrednih proizvođača, jer su neki prestali sa proizvodnjom, a drugi su se razvili u velike, tako da i mi podršku planiramo u skladu sa tim”, rekao je Bojić.
Gradska administracija podržava i komercijalna i mala poljoprivredna gazdinstva, ali i hobi poljoprivredu, te su Laktaši jedna od rijetkih lokalnih zajednica koja je u posljednje tri godine sa 400 poluprofesionalnih plastenika podržala hobi i male poljoprivrednike.
“Ne gledamo samo da ulažemo u komercijalnu poljoprivredu, ali se trudimo da nam ona bude u fokusu. Tako da na godišnjem nivou iz lokalnih izvora uložimo oko 600.000 KM u poljoprivredu, ali naravno da uvijek treba i više”, rekao je Bojić.
On je naveo da su Laktaši jedna od stabilnijih lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, da obaveze izmiruje u roku, te da je unazad dvije godine ubjedljivo prva lokalna zajednica u BiH po obimu investicija u privredi.
Značajnom iskoraku u razvoju Laktaša, dodao je, doprinijelo je otvaranje poslovnih zona, ali i stvaranje povoljnog poslovnog okruženja, što je privuklo brojne investitore da u Laktašima otvore svoje firme.
“Povećali smo vlastite prihode za najmanje pet miliona KM godišnje, a to smo uspjeli gradnjom pivrednih i stambenih objekata. Otvaranjem poslovnih zona otvorili smo mogućnost za nove investitore, koji posluju kod nas i na taj način pune budžet”, rekao je Bojić.
Otvaranjem dodatne poslovne zone “Aleksandrovac dva”, završetkom poslovne zone u Trnu u bivšoj kasarni “Sarica”, te donošenjem dva zoning plana “Mahovljani” i “Blaško” otvorene su nove mogućnosti za investitore.
“Dolaskom kompanija `Male` iz Njemačke, `PMP industris` iz Italije, `GMP enterijeri` i brojnih drugih firmi obezbijedili smo velike investicije, koje su doprinijele povećanju budžeta, a samim tim i povećanju rashoda, jer smo uveli nove mjere podrške”, rekao je Bojić.