Foto: Profimedia

 

Stručnjaci upozoravaju da vrijeme koje djeca provode uz telefon ili tablet treba da bude ograničeno i da im treba pomoći da se zabavljaju i na druge načine, kako bi zdravo odrastala i razvijala svoje potencijale. 

– Najvažnije je ostaviti telefon izvan sobe za spavanje, jer većina djece i mladih upravo sa telefonom odlaze u spavaće sobe. To treba uraditi makar to značilo isključiti ruter pred spavanje – kaže psihoterapeutkinja Slađana Cvjetković.

Ona tvrdi da su današnja djeca i tinejdžeri nenaspavani, upravo zbog interneta i društvenih mreža. Prema njenim riječima, tinejdžeri bi trebalo da spavaju u prosjeku 9 do 10 sati dnevno, ali oni spavaju mnogo manje, pa se zbog toga bore sa nervozom, padom koncentracije i drugim problemima.

Psiholozi upozoravaju i da su djeca često nezainteresovana za svakodnevna zbivanja oko njih, jer je u digitalnom svijetu sve šarenije, zabavnije, privlačnije i na dohvat ruke bez ikakavog napora.

Prednost sportu

Video igrice i surfanje društvenim mrežama mogu biti jedna vrsta zabave, nakon završenih školskih obaveza, ali ne nauštrb sporta, igre i fizičke aktivnosti, poručuju stručnjaci i dodaju da djecu treba motivisati da izlaze i da se druže.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

 

Da su roditelji itekako zainteresovani za ovu temu i da imaju mnogo pitanja na koja sami ne mogu odgovoriti, pokazala je tribina koju je nedavno u Bijeljini organizovalo Društvo psihologa RS. Jedno od pitanja je i da li će djeca, ako im se uskrate mobilni telefoni i pristup internetu, biti izolovana od vršnjaka ili čak digitalno nepismena.

Vanja Ibrahimbegović Tihak, edukatorka u oblasti medijske i informatičke pismenosti, kaže da odgovor na ovo pitanje nije jednostavan, ali da se zabranama ne može postići mnogo.

– Vaspitavanje djece u digitalnom dobu je veliki izazov sa kojim se moraju suočiti roditelji, ne samo kod nas, nego svuda u svijetu. Djeca mogu uz digitalne tehnologije rasti, razvijati se, učiti i biti kreativna, što je najbolja priprema da sutra postanu odgovorni ljudi i građani. Ali, roditelji moraju biti uključeni u digitalni život svoje djece, pratiti šta se dešava i donositi odluke. Kao što malo dijete ne možeš pustiti samo na ulicu, isto tako ne možeš djetetu dati tablet da se “malo poigra”, a da ne znaš kakvim sadržajima pristupa – kaže Ibrahimbegović Tihak.

Ograničenja

Pravo rješenje je, dodaje ona, da roditelji zajedno sa djecom odaberu koje igrice, jutjub kanale i društvene mreže mogu koristiti, te da  im ograniče vrijeme provedeno uz digitalne uređaje. Jako je bitno da ta ograničenja, kao i sva druga pravila koja postave kao vaspitači svoje djece, provode dosljedno i bez popuštanja.

 

– Da bi roditelji mogli da ispune ova očekivanja, moraju i sami mnogo učiti i biti u korak s vremenom, što je veliki izazov. Uz to, roditelji moraju biti primjer svom djetetu. Ne možete od djeteta očekivati da za ručkom ne čačka po mobilnom telefonu, ako vi sami to činite svakodnevno – poručuje Vanja Ibrahimbegović Tihak. 

Defektologinja-logoped Melita Marković ističe da pretjerana izloženost digitalnim uređajima loše utiče na rani razvoj dece, o čemu roditelji malo znaju, i da upravo zbog stalne zagledanosti u ekrane djeca ne uspostavljaju socijalne veze.

– Podaci koje dobijamo iz škola čak su alarmantni. Djeca sve teže usvajaju vještine i znanja, i ono što usvoje je površno i nije funkcionalno, imaju sve više problema s pažnjom i sa socijalnom interakcijom – navela je Markovićeva.

Komforni roditelji

Ona je dodala da među roditeljima ima i onih koji su pomalo “komforni”, pa im je lakše djeci dati telefon da bi oni mogli da na miru rade nešto drugo.

Ivana Zečević, profesorka razvojne psihologije na Univerzitetu u Banjaluci, ranije je za Srpskainfo upozorila da neki roditelji koriste IT uređaje kao čuvare i vaspitače svoje djece, što nije dobro, pogotovo kad su djeca mala.

– Mobilni telefon ili tablet ne može zamijeniti ni mamu, ni tatu, ni tetu vaspitačicu. Uostalom, Svjetska zdravstvena organizacija je upozorila da dijete do treće godine uopšte ne bi trebalo biti izloženo IT uređajima, jer ih to sprečava da adekvatno razvijaju govor i motoričke sposobnosti – poručuje Ivana Zečević.

Čarobna aplikacija

Jedno od rješenja koja predlažu stručnjaci jeste i aplikacija koja djeci na mobilnim telefonima ograničava pristup internet sadržajima na 30 minuta dnevno, uz mogućnost da fizičkom aktivnošću “kupe” dodatnih 20 minuta internet zabave. Vanja Ibrahimbegović Tihak kaže da ni u ovom slučaju ne treba generalizovati i da ne postoji aplikacija koja je jednako dobra za svako dijete, jer ne postoje dva ista djeteta.

– Najbitnije je da roditelji prepoznaju šta se nudi i šta je najbolje za njihovo dijete – kaže ona.

 

Srpskainfo