U doba pandemije dobili smo nove, dosad neznane riječi, a jedna od njih je i infodemija – preplavljenost javnog prostotra prekomjernom količinom informacija sumnjive valjanosti.

Na ovaj fenomen upozorilo je četvoro psjihologa u nedavno objavljenoj studiji “Nova normalnost percepcija, stavovi i ponašanja građana BiH na početku kovid pandemije”.

U istraživanju, koje su uz podršku Fondacije “Fridrih Ebert” u BiH, proveli Srđan Puhalo, Vladimir Turjačanin, Kaja Damjanovič i Miloš Pralica, ustanovljeno je, između ostalog, da čak 85 odsto ispitanika u BiH smatra da su preplavljeni informacijama o koroni.

Rajna Radosavljević, novinarka s dugogodišnjim iskustvom, smatra su se mediji malo kad našli u ovako teškoj i nezahvalnoj poziciji, kakva je izvještavanje u doba korone.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

– Baš kao što je ovo istraživanje pokazalo, konzumenti informacija uglavnom znaju da treba da drže distancu, nose masku, izbjegavaju kontakte, izoluju se u slučaju bolesti. Znaju i da bar djelimično prepoznaju simptome bolesti, ali nisam sigurna da znaju šta u tom slučaju treba da urade: da sjede kod kuće ili panično otrče kod ljekara – kaže Rajna Radosavljević i dodaje da već ta nepoznanica svjedoči da na mnoga bitna pitanja nismo dobili odgovore, uprkos poplavi informacija.

Poplava informacija je, dodaje ona, neminovno sa sobom dovukla mnogo “smeća”, odnosno lažnih vijesti i rekla-kazala nagađanja, koja samo povećavaju strahove.

– Medije ne možemo optužiti što su trčali za svim mogućim i nemogućim vijestima o koroni, jer je ona postala neka vrsta mejnstrima u informisanju i prosto je sramota da vijesti ili naslovnice portala otvorite nečim drugim. Ipak, ljudi od medija moraju barem razmisliti o sopstvenoj odgovornosti za širenje jedne od najvećih panika u istoriji čovječanstva – kaže Radosavljevićeva.

Smatra da je informacije o koroni trebalo svesti na razumnu mjeru i da je već krajem ljeta trebalo razmotriti opciju da se prestane sa svakodnevnim objavljivanjem informacija o broju zaraženih i umrlih, jer te brojke, u apsolutnom smislu, ne govore ništa.

– No, zbog takve odluke bilo koji urednik bi bio proglašen za bijelu vranu, ali urednici i novinari su nekad bili spremni i na to, zarad odgovornog i profesionalnog informisanja. Nisam sigurna da je i danas tako – zaključuje Rajna Radosavljević.

Stpskainfo