Kliničko-bolnički centar “Bežanijska kosa” je dva puta bio u kovid sistemu.Sada imaju posebno odjeljenje za postkovid liječenje. Dr Bogdan Crnokrak rekao je za RTS da pacijenti koji su imali srednjeteške i teške forme pneumonije zahtjevaju dodatnu pažnju. Postoji povećana sklonost ka zgrušavanju krvi, bilo koja infekcija nosi taj rizik, ističe Crnokrak.

"KRV SE PRETVARA U LIJEPAK" Dr Crnokrak: Toliko tromboza nisam vidio u 20 godina karijere kao u ovih godinu dana
FOTO: RTS / SCREENSHOT

Gostujući u Beogradskoj hronici, dr Bogdan Crnokrak rekao je da nemaju svi pacijenti potrebu da se javljaju ljekaru poslije preležane kovid infekcije, to se ne odnosi na one koji su imali lakše forme bolesti, oni se ne javljaju, što ne znači da neće biti i oni predmet medicinske pažnje.

– Oni koji su imali srednjeteške i teške forme pneumonije, otpuštaju se na dalje kućno liječenje i zahtjevaju dodatnu pažnju. Prema protokolu, oni se kontrolišu u regionalnim kovid ambulantama, osim strogo selektovnih, koji se liječe u našoj ambulanti zbog specifičnosti kliničkog stanja, koje mi treba dalje da pratimo – ističe Crnokrak.

Navodi da je između 10 i 20 odsto pacijenata koji su pušteni kući, kontrolisano i dalje kod njih, prenosi Blic.

– Posebnu kategoriju čine pacijenti koji ne zahtevaju striktno praćenje same pneumonije, već imaju određene komplikacije i odlučili smo da zbog njih stvorimo novi dio bolnice – ambulantu za postkovid praćenje – kaže Crnokrak.

Prema njegovim riječima, gotovo da nema organskog sistema koji nije zahvaćen potencijalnim kompikacijama. To su najčešće pulmološke, kardiološke, hematološke, alergološke komplikacije. Pacijenti zahtjevaju multidisciplinarni pristup.

– Svi pacijenti koji su liječeni i smatraju da im možemo pomoći, mogu se javiti kod nas – kaže doktor.

– Treba da se javi u svoju regionalnu kovid ambulantu, pa će ljekar procijeniti da li su tegobe posljedica kovida, posledica pogoršanja prethodnog stanja ili nešto novo povezano s kovidom – kaže Crnokrak.

Dr Crnokrak ukazuje na to da postoji povećana sklonost ka zgrušavanju krvi, bilo koja infekcija nosi taj rizik i gotovo sve infekcije su povezane sa sklonošću ka trombozi.

– Primijetili smo u kovid infekcijama da su ti pacijenti mnogo više povezani s takvom vrstom komplikacija – ne tipičnih u venskom sistemu već u arterijama. To su rijetke tromboze, a sada smo bili u prilici da ih puno vidimo – rekao je Crnokrak.

– Nisam vidio toliko tromboza u svojih 20 godina karijere kao ovih godinu dana – rekao je on.

Prije godinu dana bila je informacija da čak svaki treći pacijent ima problem sa krvnim ugrušcima.

FOTO: MITAR MITROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MITAR MITROVIĆ/RAS SRBIJA

Objašnjava da te pacijente treba selektovati, videti da li su skloni zgrušavanju krvi, a postoji hematološko stanje – trombofilija, genetska sklonost, koja se u toku života ne pojavi osim u situacijama kao što je kovid infekcija.

– Većinu pacijenata pustimo kući, nismo imali ponovne hospitalizacije, dobro se liječe u bolnicama, sposobni su da odu na kućno liječenje – kaže Crnokrak.

Na konstataciju da mnogi pacijenti proveravaju svoje stanje u privatnim laboratorijama, kaže da to ne treba masovno raditi, i da D-dimer sam po sebi nije povezan ka samoj trombozi, onoj vrsti tromboze koja može biti fatalna.

Ističe da pacijenti treba da kontrolišu kliničko stanje generalno, krvnu sliku, sposobnost disanja ako je potrebno – za to pacijent treba da se veže.

– Imamo pacijente koji su kao posljedicu kovid pneumonije razvili leukopenije, niži nivo leukocita u krvi, pa moraju biti pod pažnjom hematologa jako dugo – kaže Crnokrak i poručuje da pacijenti ne moraju da kontrolišu krv ako im ljekar nije striktno rekao.

Srpskainfo