LAKTAŠI, 28. avgusta – U odnosu na isti period lane, za šest meseci ove godine drastično je porasla količina i vrednost uvoza živih životinja i hrane, pre svega prerađevina od mesa, plasiranih na naše tržište iz Evrope.

Foto: Shutterstock

Tako smo za pola 2016. uvezli 2.650 tona, a ove godine 4.380 tona živih životinja. S druge strane, vrednost njihovog uvoza je u ovom periodu sa 13,5 miliona porasla na čak 48,8 miliona KM.

Uvoz prerađevina od mesa je skočio za čak dva i po puta – sa 644 tona na 1.582 tone, koje smo platili 10,8 miliona KM.

Zanimljivo je da je porastao i uvoz meda, i to sa 50 na 81 tonu, a reč je o još jednom iz grupe proizvoda koje, od početka primene adaptiranog SSP, EU izvozi u BiH bez carina.

Domaći proizvođači mesa poručuju da je uvoz mesa i stoke upravo zbog ukidanja carina na mnoge proizvode iz agroindustrijskog sektora, koji od početka februara iz Evrope u BiH ulaze bez ikakvog carinskog opterećenja.

Mišo Maljčić, predsednik Udruženja uzgajivača svinja RS, ističe da je bilo više nego logično da će primena adaptiranog SSP dovesti do potresa u spoljnotgovinskoj razmeni BiH sa Evropom.

–  Plašimo se da će uvoz svake godine biti sve veći, zbog čega će se domaća proizvodnja suočavati sa sve većim posledicama. Po svemu sudeći, SSP će nas totalno dotući – naglasi je Maljčić.

Neposredno pre početka primene SSP-a, iz Ministarstva poljoprivrede RS saopštili su da bi budžet BiH gubitkom prihoda po osnovu carina za tri godine mogao da pretrpi štetu od oko 124 miliona.

– Od toga se na RS odnosi najmanje 40 miliona KM. S druge strane,

u BiH bi za tri godine bez carine moglo da bude uvezeno roba vrednosti 621 milion KM. Najugroženiji će biti sektori proizvodnje i prerade mleka i mesa, te proizvodnje i prerade duvana – upozorili su iz ovog ministarstva.

Predsednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković više puta je naglasio da će ukupni gubici usled primene SSP EU sa BiH biti između 250 i 300 miliona KM.

Foto: Shutterstock

– U sve većoj meri nas preplavljuju jeftini proizvodi, a dodatnu štetu trpimo i tek ćemo da trpimo od SSP-a. Glavni krivci za takvo stanje su institucije u BiH koje ne čine ništa da se poljoprivrednicima pomogne.  Od 1. februara, kada je stupio na snagu adaptirani SSP, nastavljeno je urušavanje poljoprivrednog sektora u Srpskoj i celoj BiH. Njegova primena će biti grobar našeg agrara, a očekujemo da će negativni efekti posebno biti vidljiviji za godinu dana – poručio je Marinković.

U STK naglašavaju da, zbog primene SSP-a, negativni procesi u prerađivačkoj industriji BiH mogu ići u dva pravca.

– Pre svega, može doći do povlačenja uslužne proizvodnje iz BiH, koja je u značajnoj meri bila zastupljena. U prvom redu reč je o proizvodnji za vodeće kompanije iz Hrvatske i Slovenije. Takođe može doći do smanjenja prodaje domaćih proizvoda zbog nekonkurentnosti – istakli su u STK.

Kupujmo domaće

U Privrednoj komori RS smatraju da sve nadležne institucije treba da se aktivno uključe u pronalaženje mera, da bi zaštitili domaću proizvodnju i proizvođače.

– Takođe, neophodno je pronaći eventualne rezerve kako bi se obezbedila dodatna sredstva za podršku i podsticaj našoj privredi, odnosno poljoprivredi. Dodatne snage treba usmeriti na podizanje svesti naših potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda, te uspostaviti bolji nadzor nad tržištem – poručili su iz ove komore.

 /Blic.rs/