LAKTAŠI.11.maja- U pitomoj dolini donjeg Vrbasa života je bilo još u rimsko doba, pa čak i ranije. O tome svjedoče brojni arheološki nalazi iz toga vremena.

Njih ima više i na području današnjeg Trna, ali i u bližoj okolici. Istoričar Vladislav Skarić još je 1924. objavio neke svoje nalaze u okolici Banje Luke iz predrimskog vremena. Riječ je o više gradina u današnjoj Banjoj Luci, ali i njezinoj okolici. Na području koje ovdje obrađujemo pronašao je također ostatke života još iz predrimskog doba. Jednu malu gradinu je pronašao “selu Šušnjarima nedaleko od Klašnica na jednom osamljenom brežuljku iznad polja”. Tu je, kako i kod drugih gradina pronašao više krhotina od zemljanoga posuđa, često ukrašenog različitim ornamentima, za koje on reče da nije mogao ustanoviti kojem razdoblju praistorije oni pripadaju. Međutim, uvjerio se da je u nekim od tih gradina bilo života sve do u rimsko doba: “Ali sam se osvjedočio da je poneka gradina  (šušnjarska i jedna rebrovačka) dotrajala do rimskih vremena i bila i tada upotrebljavana.”

Tu su u to vrijeme živjeli Iliri, a prije njih, čini se Tračani. Kasnije su u ove krajeve došli Kelti ili Gali i stopili se s Ilirima, i takvo su stanje tu zatekli Rimljani kad su osvojili ove krajeve. Za Škarića je “vrlo vjerovatno” da su sjeverno od Banje Luke, dakle upravo u ovim našim krajevima, živjeli kelto-ilirski Skardisci. Keltska kultura bila je snažnija od ilirske, dok je pak rimska bila iznad keltske. Tako su i ovi krajevi postupno kulturno napredovali.

Резултат слика за rimski novcici

Osvajanje ovih krajeva od strane Rimljana trajalo je od kraja 3. vj. prije Hrista, a završeno je upravo u vrijeme Isusova rođenja za prvog rimskog cara Oktavijana Augusta. U tome ništa nije promijenio ni velik ustanak keltsko-ilirskih plemena 9. godine po Hristu.

Spomenici iz rimskog vremena nalaze u samom gradu Banjoj Luci, zatim u Šargovcu, Ramićima, itd. Međutim arheolozi su utvrdili da je i u samom današnjem Trnu postojalo jedno rimsko naselje, jer su otkriveni njegovi ostatci kao i nekropola iz 1. do 4. vijeka.

Nalazište se zove Džamijetina, a nalazi se na desnoj obali rijeke Vrbasa.  Ugledni arheolog Veljko Paškvalin, Šibenčanin koji je cijeli svoj vijek proživio i djelovao u Sarajevu, piše o tom nalazištu i precizira: “Na zemljištu, pored seoskog puta prema Vrbasu, nalaze se ostaci rimske arhitekture-cigle, ulomci keramike i novci. Na desnoj obali Vrbasa i danas se nalaze hrpe kamenja koje bi mogle  pripadati  antičkoj ruševini. Iz toga možemo zaključiti da je tu najprije bila neka rimska građevina, a kasnije džamija.

To nimalo ne iznenađuje kad znamo da se vjerojatno na području Trna nalazila rimska putna postaja koja se zvala “Ad Ladios” s utvrdom (castrum) uz važnu cestu Salona-Servitium (Solin-Bosanska Gradiška), gdje se ona spajala s još važnijom cestom koja je vodila od Sirmiuma (Srijemske Mitrovice) prema Akvileji u današnjoj Italiji.

(nastaviće se…)