LAKTAŠI.17.maja- Da su naselja, pa i groblja bila upravo uz tu važnu cestu svjedoče i drugi nalazi iz rimskog, pa i praistorijskog razdoblja.

Tako je u Klašnicama, upravo na krajnjim obroncima Kozare prema Vrbasu otkriven značajan praistorijiski lokalitet koji se proteže na čak dva km dužine. Tu su krajem 20. vijeka istraživani lokaliteti Pećine Kozarica 1 i 2. To se nalazište uvrštava “u red najznačajnijih paleolitskih nalazišta kod nas” kako tvrdi arheolog Boris Graljuk koji je i vodio ta istraživanja.

Резултат слика за Pećine Kozarica

Kad smo već kod Klašnica, spomenimo i jedan srednjovjekovni grob otkriven prije 1941. u blizini mosta preko Vrbasa. Tu je pronađen i par “naušnica dalmatinskohrvatske grupe.”

Резултат слика за nausnice rimsko doba


Skarić piše o još nekim nalazima u našim krajevima: “U selu Glamočanima pod kućom Miće Tatića sam prije više godina našao ostatke jedne rimske zgrade i nekoliko grobova.” Iz ove formulacije čini se da je riječ o tome kako je spomenuti domaćin napravio kuću na temelju neke rimske građevine, gdje je bilo i rimsko groblje, o čemu govore otkriveni grobovi.  Zatim nastavlja: “Malo bliže Banjoj Luci na starom drumu na zapadnoj granici sela Trna, a na zemljištu težaka Radmana sam našao jednu malu, ali solidnu građevinu – dakako samo njene temelje. Mislim da je bila hrišćanska crkvica te je dakle iz kasnih rimskih vremena.” 

Ni o tome, nažalost, ne nalazimo podataka kod kasnijih arheologa i istoričara. Šteta je, jer su vjerovatno kasnije ti tragovi uništeni, a tako ugledan istoričar sigurno ne bi postavljao neutemeljene tvrdnje. Ako i nije bila tačna njegova pretpostavka da je to nekad mogla biti crkvica, rimska je građevina neke druge vrste  sigurno bila. Na pitanje zašto se to dogodilo odgovor je dao sam Skarić kada je uvodno napisao da ova područja nikada nisu sistematski arheološki istraživana, nego dosta površno. O životu u rimsko doba ima još nalaza iz naših krajeva.

/Slike izgubljenog zavičaja/