BANJALUKA, 19. avgusta – U Stričićima kod Banjaluke ove godine neće biti čuvene borbe bikova, kao ni šatora, pjesme i pečenja, koje se uz koridu tradicionalno organizuje.

MANJAČA PUSTA UOČI „KOČIĆEVOG ZBORA“ Nakon pola vijeka bez bodljavine bikova
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Manifestacija „Kočićev zbor“ zbog aktuelne epidemije biće obilježena isključivo manjim kulturnim događajima.

Ovakvu odluku podržao je dobar dio javnosti, koji smatra da zborovanje na Manjači, uz go-go plesačice i razgolićene konobarice, odavno nema ništa zajedničko s Petrom Kočićem u čiju slavu i sjećanje se kompletna manifestacija i organizuje. Možemo čuti masu komentara kako je ovo jedina dobra stvar koja se izrodila iz korone i zabrane okupljanja i kako će zahvaljujući pandemiji, paradoksalno, naš narodni tribun dobiti događaj kakav odavno zaslužuje. Naglasak će konačno biti stavljen na kulturna dešavanja.

S druge strane, stanovnici Manjače su zbog novonastale situacije ostali, narodski rečeno, kratkih rukava.

Svi u gubitku

Oni su bukvalno živjeli za tih nekoliko dana godišnje, a sada su svi u gubitku, i domaćini i ugostitelji. Narodni sabor posjeti više od 50.000 ljudi, troši se nemilice, pa nije čudo što se na zaradama i opkladama okreću vrtoglave cifre.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Ali, umjesto priprema za zbor, koje traju cijelog avgusta, Kočićevo rodno selo, Stričići, neuobičajeno je pusto za ovo doba godine.

– Manjača bude puno bolja i ljepša, ovo je sada jadno i tužno. Korida se održavala 54 godine, a sada ne može. Istovremeno, na nekom bazenu može se okupiti nekoliko hiljada ljudi. Stav ljudi ovdje je da se borba mogla organizovati na neki normalan način, da se tradicija ne gasi, jer ipak je ovo ogromno prostranstvo. Poslije ovoga, svima će biti težak oporavak – kaže Rade Božić, predsjednik Savjeta mjesne zajednice Stričići i jedan od većih ugostitelja.

U njegovom šatoru izmjeni se i 6.000 duša, a kako je lani rekao, promet mu je za dva dana bio oko 30.000 maraka.

Plesačice

Korist od saborovanja, kaže, imaju svi: preko prodaje stoke, domaćih prizvoda, sira, do iznajmljivanja soba brojnim posjetiocima, ali i štala za bikove.

Božića smo pitali i šta bi poručio onima koji smatraju da je “Kočićev zbor” u stvari parada neukusa i da li stvarno plesačice pod šatorom trebaju da veličaju lik i djelo narodnog tribuna.

– Dosta ljudi ima neprimjerno ponašanje, ali za to nisu krivi ugostitelji. Pa i u centru Banjaluke dešavaju se pucnjave i cirkus, tako je nažalost mnogim festivalima. Kod mene nema plesačica, to ne podržavam, tim bih ugostiteljima zabranio rad. I to je do organizatora, koji treba da odredi šta se može, a šta ne – govori ovaj ugostitelj.

Publika

Dušan Savanović, koji je godinama angažovan u organizaciji „Kočićevog zbora“ i koride, podsjeća da se za nagradu „Jablan“ tradicionalno bori 30 bikova u srednjoj i teškoj kategoriji, koji na Manjaču stignu i 15 dana ranije. Životinjama treba vremena da se adaptiraju, odmore od puta s Romanije ili iz Hercegovine, dugog po šest, sedam sati, kako bi bili u punoj snazi za nadmetanje. Ovog avgusta toga nema.

Od Savanovića smo potražili odgovor da li je bilo moguće organizovati bodljavinu bez publike, kako tradicija ne bi bila potpuno ugašena.

– Borba bikova potiče iz naroda, i to bi teško bilo održati bez publike. Bilo je razmišljanja da se simbolično održi samo jedna borba, ali to je popularan sport i sigurno bi pristiglo bar 5.000 ljudi – smatra on.

Izborna godina bez mikrofona

U nezvaničnom dijelu programa na Manjači već godinama se prati i „mini nastup“ lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji ne propušta priliku da zapjeva pod šatorom. To je, kako se pokazalo, već oproban recept da se privuku simpatije brojnih glasača, ali u svjetlu aktuelnih zabrana čini se da će izostati i ova tradicija, kako su je mnogi prozvali.

– Realno gledajući, tu dolaze ljudi najviše zbog pjesme i pića, ne bave se puno ekonomskim programima. Njihova programska politika je “udri brigu na veselje” i u tom kontekstu treba gledati i pojavljivanje političara na ovim događajima – ističe politički analitičar Nebojša Tojagić.

Kaže da se i sam iznenadio koliko interesovanje ljudi vlada za zbor u Manjači.

– Bio sam za vikend u Lici, u Gračacu, gdje me sigurno 15 ljudi pitalo da li je istina da neće biti zbora. To znači da ljudi koji žive 300 kilometara odavde itekako prate šta se ovdje dešava i stalo im je do te manifestacije, jer i sami dolaze u avgustu u Stričiće – poručuje Tojagić.

Izložba

Ovogodišnji, 55. “Kočićev zbor” održaće se od 24. do 30. avgusta. Manifestaciju otvara izložba „Kočić i njegova porodica u fotografijama“, autora Zorana Pejašinovića, u Parku “Petar Kočić”. Izložba prikazuje Kočića, njegovu suprugu Milku, njihovu djecu i unučad. Javnost će imati priliku da prvi put vidi neke fotografije, među kojima i slike Kočićevog sina Slobodana. Lajt motiv izložbe je ruža, koju je Petar poklonio Milki pri prvom susretu.

Pejašinović, poznati banjalučki istoričar, poručuje da postoje mnogi kvalitetni načini da se Kočić približi savremenim čitaocima. I sam se nada da ćemo iz ove godine možda izvući neke pouke o organizaciji ovako velike manifestacije.

– Cijela manifestacija je znala otići u pravcu koji ne treba. Kočić je bio veliki pisac i umjetnik, ali i čovjek iz naroda. Sigurno je razumio seljake i nije sporna bodljavina bikova već ono što se oko nje dešava, kič i neukus, koji je često znao biti u Stričićima. Meni najviše smetaju te “pjevaljke“, koje nemaju mnogo veze s muzikom, a pogotovo s Kočićem, ali zašto da ne razmislimo o džipijadi i skokovima padobranom, koji se mogu obojiti Kočićevim bojama. Možda na padobranima mogu biti slike Kočićevih junaka. Ne smijemo prihvatiti da se stvari ne mijenjaju; sve se mora mijenjati, pa i “Kočićev zbor”- smatra Pejašinović, koji očekuje da će njegova izložba nastaviti da živi i nakon Zbora.