SARAJEVO – Iako je migrantski pritisak oslabio nastupanjem hladnijih dana, veliki broj njih je ostao “zarobljen” unutar granica BiH, posebno na području Unsko-sanskog kantona (USK) gdje se svakodnevno bilježe pokušaji ilegalnih prelazaka na tlo EU, ali sve više ih to pokušava i u pograničnim dijelovima oko Gradiške i Broda.

BiH četiri godine ne uspijeva da se izbori sa migrantskom krizom, a situacija se donekle smiri uglavnom u zimskom periodu kada ilegalne izbjeglice rjeđe odlučuju da iz Srbije krenu prema granici sa BiH.

Na to je ukazano i u informaciji o stanju u oblasti migracija u BiH koju je Savjet ministara BiH usvojio na sjednici krajem decembra prošle godine, gdje piše da je vidljiv trend smanjenja migranata koji koriste teritoriju BiH kao tranzit na putu ka EU. Informacija je sastavljena od podataka koji su dostavljeni Ministarstvu bezbjednosti BiH od nadležnih domaćih institucija.

U Graničnoj policiji BiH potvrdili su za “Glas Srpske” da su lani odvratili više od 12.000 osoba od nezakonitog prelaska granice. Među njima je najviše državljana Pakistana, Avganistana, Maroka i Bangladeša.

Pokušaje ilegalnih prelazaka upisali su i u prvim danima ove godine. Za četiri dana su evidentirali oko 50 osoba dok su nastojali da ilegalno pređu granicu.

– S obzirom na zimskim period, riječ je o sezonskom trendu pada priliva migranata koji će ponovo biti intenziviran dolaskom ljepšeg vremena – zaključili su u Graničnoj policiji.

Najveći pritisak u posljednje vrijeme je, kako je navedeno u informaciji iz resora bezbjednosti, na ulazu u BiH bio na području Zvornika, Višegrada i Foče, a na izlazu u zoni odgovornosti jedinica Granične policije Izačić – Bihać, Velika Kladuša i Brod.

– Migrantski pritisak na izlazu iz BiH se tokom izvještajnog perioda u znatnoj mjeri proširio sa sjeverozapada na sjever, odnosno na područja Broda i Gradiške.

Oko Zvornika je, s druge strane, evidentiran takozvani obrnuti tok, odnosno da iz BiH migranti pokušavaju preći ponovo u Srbiju kako bi tamo zimovali jer imaju daleko bolje uslove – istaknuto je u dokumentu Ministarstva bezbjednosti.

To za “Glas” potvrđuju i u Graničnoj policiji.

– Takav razvoj situacije na pojedinim dijelovima granice i očekivan. Hrvati dosta rigorozno kontrolišu stanje na dijelu granice sa Unsko-sanskim kantonom, gdje i najviše migranata koji su i sami svjesni svega. Zbog toga traže, dok vrijeme još koliko-toliko dozvoljava, druga mjesta i dijelove graničnog pojasa da bi se ušli u Hrvatsku – istakao je naš sagovornik.

Službi za poslove sa strancima BiH je od januara do kraja oktobra prošle godine prijavljeno 14.596 nezakonitih migranata što je manje za 44 odsto u odnosu na isti period godinu ranije. To je posljedica “zaključavanja”, odnosno mjera koje su na snazi zbog pandemije virusa korona, dužina zadržavanja u BiH zbog nemogućnosti prelaska granice, zima i loši uslovi tokom boravka.

U svim privremenim prihvatnim centrima je u tom periodu boravilo više od 5.000 migranata, a nadležni upozoravaju da improvizovani kampovi mogu predstavljati dodatni bezbjednosni, humanitarni i zdravstveno-epidemiološki izazov u lokalnim zajednicama.

Objekti

Za smještaj migranata u BiH koristi se Imigracioni centar u Istočnom Sarajevu i Azilantski centar u Delijašu kao ustanove Ministarstva bezbjednosti te kapaciteti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, odnosno centar “Salakovac” i Readmisijski centar u Mostaru. Privremeni prihvatni centri su napravljeni u sarajevskom i USK-u. To su vojne kasarne Ušivak i Blažuj te “Sedra” u Cazinu, “Bira” u Bihaću koja je zatvorena te bivši đački dom “Borići”, takođe u Bihaću, te “Miral” u Velikoj Kladuši i kamp “Lipa”.

Glas Srpske