LAKTAŠI, 24. marta – Potrebno je pregledati sva stabla u voćnjaku i po potrebi izvršiti rezidbu. Rezidba se radi u vrijeme mirovanja voća i uglavnom je na većem dijelu terena završena. Ponekad je, pogotovo za koštičave voćke, poželjnije izvršiti rezidbu pred sam početak vegetacije kako bi bili sigurni prilikom rezidbe da orežemo sve grane koje su osušene i koje neće krenuti u vegetaciji.
Poželjno je da su rezovi što manji, kako bi spriječili prodiranje nepoželjnih štetočina i patogena koji izazivaju infekcije. Zato, kako bismo izbjegli zarazu patogenim gljivicama, osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom, potrebno je oštećena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. kalemarskim voskom.
Postoje dvije varijante rezidbe i to u vrijeme formiranja i održavanja uzgojnog oblika. Kod rezidbe u vrijeme formiranja uzgojnog oblika je neophodno izvršiti rezidbu tako da u roku od dvije do četiri godine imamo formirano stablo voćke, a u vrijeme održavanja režemo na održavanje uzgojnog oblika i na rod. Cilj rezidbe je omogućiti prodor svjetla u središnji dio stabla, tako da donje grane nisu zasjenjene gornjim.
Krečenje stabala
Mjera koja može pomoći u smanjivanju oštećenja i odumiranja dijelova debla (ljuštenje kore, smolotočina) je krečenje. Kako i svake godine poljoprivrednim proizvođačima ponavljamo, krečenje stabala se izvodi tokom oktobra i novembra, a može čak i cijele zime ako su uslovi povoljni. Ukoliko krečenje nije moguće obaviti tokom jeseni, alternativa je krečiti ranije u proljeće. Da bismo to učinili, treba izabrati dane koji su sunčani i suvi, a temperature vazduha trebaju biti od 4 do 6 °C. Krečenja se radi do visine debla i prvih ramenih grana stable koje se kreče. Ova mjera predstavlja prevenciju od bakterijskih oboljenja i sprečava nejednako zagrijavanje stabla u proljeće i pojavu mrazopuca.
Krečenje usled usporavanja kretanja sokova u voćkama odlaže i početak vegetacije, što može pomoći u izbjegavanju ranih proljećnih mrazeva. Ova mjera najviše efekata daje kod koštičavog voća (prije svega kajsije, breskve te šljive i višnje).
Krečna masa se priprema od: 5kg kreča, 0,5kg kuhinjske soli i 0,25kg sumpora. Ova količina se razmuti sa 15 litara vode; treba imati konzistenciju mlijeka i ostaviti da stoji dva do tri dana, što će povećati ljepljivost mase. Ukoliko se krečenje vrši atomizerom, povećava se količina vode do 100l, a razrijeđena smjesa se procijedi tako da ne dolazi do začepljenja dizni atomizera. Mlade sadnice i koštičavo voće zbog osjetljivosti na mrazopuc treba krečiti svake godine, dok starije nasade jabučastog voća možemo krečiti i svake četvrte godine.
Provođenjem svih ovih radnji vidjećete pozitivne rezultate, stabla su dugovječnija, otpornija i daju veći prinos.
Ove godine će čak i mjera krečenja u proljeće dati dobre rezultate jer se očekuju niže temperature sljedeće sedmice u jutarnjim časovima što može dovesti do oštećenja.
Đubrenje
U ovom periodu se vrši i đubrenje voćnjaka kompostiranim ili običnim stajnjakom i gnojivima koja sadrže fosfor i kalij. Primjenjuju se đubriva s nižim omjerom azota i višim omjerom kalija i fosfora, kako bi se podmirio manjak hranjiva. Novo posađena i mlada stabla se ne preporučuje pretjerano đubriti, pogotovo ako je veća količina đubriva davana u sadnji. Đubrenje sa đubrivima koja imaju veći sadržaj azota treba obavljati tek po završenom cvjetanju i zametanju plodića, to jest u prihrani.
Korovi oko stabala se trebaju ukloniti ili pokositi i srediti međuredni prostor, pogotovo ako to nismo uradili u jesen.
Zaštita
Prezimljavanje insekata i njihovih jaja čest su uzrok za zabrinutost u voćnjaku. Lisne uši, crveni pauk, štitaste uši i larve moljaca mogu prezimiti uvučeni u najmanje kutke unutar kore stabla. Za zaštitu od štetočina tokom mirovanja, preporučuje se prskati mineralnim uljima sa dodatkom bakra (crveno, modro ili plavo ulje). Ovaj prirodan tretman, na bazi ulja, vrlo je djelotvoran u smanjenju broja štetočina ako se primjenjuje u ovo doba godine, a ima minimalan utjecaj na pčele i druge životinje. Zaštita crvenim uljem je osnova dobre zaštite i treba je raditi na svim voćnim vrstama.
Kod šljive prskanje protiv šljivine osice se radi pri precvjetavanju insekticidima. Po precvjetavanju se radi zaštita protiv monilije uz dodatak sredstava za folijarnu prihranu, a nakon toga se radi i zaštita od šljivinog smotavca. Kod breskve i kajsije zaštita se radi bakarnim preparatima rano protiv kovrdžanja lista koje može dovesti do potpune defolijacije ako su povoljni uslovi.
Kod jabuke i kruške određene štete prave i cvjetojedi, ali najveći problem u početku vegetacije je zaštita od čađave krastavosti, a poslije monilija i smotavci ploda; dok je kod kruške je najznačajniji štetnik kruškina buva.
Malini najviše šteta prave gljivična oboljenja na prošlogodišnjim izdancima (didimela, antraknoza i sušenje izdanaka) što se rješava sa više tretiranja bakarnim preparatima.
Kalemljenje
Kalemljenje voćaka spada u grupu vegetativnog načina razmnožavanja, pod kojim se podrazumjeva mehaničko spajanje i fiziološko srastanje podloge i plemke u cilju dobijanja nove voćke. Spada u grupu najrasprostranjenijih načina savremenog razmnožavanja voćaka.
Kalemljenje se vrši, praktično, u svim godišnjim dobima. Kalemljenje u zimskom periodu ili rano s proljeća obavlja se u određenim prostorijama u kojima se treba pravilno regulisati temperatura, vlažnost i prisustvo kiseonika. Proljećni mjeseci su najpogodniji za razne načine kalemljenja na zrelo, jer je tada najveća aktivnost kambijuma i kretanja sokova.
Najveći procenat prijema kalemova je na temperaturi između 20 i 25°C, relativnoj vlažnosti vazduha oko 80% i optimalno vlažnom zemljištu. Nije preporučljivo obavljati kalemljenje po kiši (kada je biljka mokra), kao ni po jakom suncu, odnosno visokoj temperaturi (kada se presjeci i spojna mesta brzo suše).
Neophodno je očistiti podlogu i plemku u predjelu kalemljenja i to neposredno pre pravljenja preseka. Kalemljenje izvršiti brzo da se presjeci ne bi sušili. Presjeke praviti oštrim i čistim kalemarskim nožem i spojna mjesta ne dodirivati prstima.
Najčešći načini su kalemljenje prostim spajanjem, kalemljenje engleskim spajanjem i kalemljenje u procjep.
Sadnja voća
Ako voće nije zasađeno u jesenjem periodu može se sadnja izvršiti i sada mada je već kraj povoljnog perioda osim za jagodasto i bobičasto voće.
Kod maline se još vrši podizanje i vezivanje izdanaka na žicu i prikraćivanje iznad žice čime se spremaju za plodonošenje u ovoj godini, a iz rizomskog korijena kreću nove serije izdanaka koje će dati rod sledeće godine.
Piše: Milovan Ćućić, dipl. inženjer poljoprivrede iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.
