NoneFOTO: UNKNOWN

Svađe oko vremena u Evropi traju duže od vijeka, 2021. nastupiće kraj pitanja kojoj je prethodila luda istorija još od 1784. Otkrivamo koje je ono ‘prirodno’ vrijeme te kada ćemo prestati pomicati sat

Spominjalo se ukidanje ljetno-zimskog vremena u EU već prije toliko godina da se evropska javnost već 2017. po prvi put ozbiljno pitala ‘je li ovo posljednje mijenjanje sata’. Ispalo je da nije.

Zašto još uvijek na prostoru Evrope imamo ovako postavljeno vrijeme, unatoč tome što je još u ljeto 2018. Evropska komisija, nakon konsultacija s građanima EU-a, utvrdila da je 84 posto stanovnika za ukidanje sezonskog vremena? Naprosto zato što je stvar još u proceduri.

Tek 2021. ćemo prestati pomicati sat

Evropski parlament prihvatio je ukidanje sezonskog vremena, ali je to stigao napraviti tek 26. marta 2019., što bi značilo da se odluka može primjenjivati od 2021., ne prije.

Zimsko je vrijeme zapravo standardno, dok je privremeni prelaz na ljetno prvi put službeno uveden 1916. godine u Njemačkoj i njezinim saveznicama u Prvom svjetskom ratu.

Pomicanje sata | Autor: UnsplashFoto: Unsplash

O drugačijem računanju vremena ljeti i zimi razmišljalo se duže vrijeme kroz istoriju. Začetnikom te ideje smatra se Benjamin Franklin, koji je smatrao kako se pomicanjem satova može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje. Pristaša takve ideje bio je i britanski graditelj William Willett, koji je 1907. izdao pamflet “Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti” u kojem je predlagao pomicanje sata za 80 minuta unaprijed u aprilu, čime bi se uštedjelo na troškovima struje i učinilo dane produktivnijima.

Zeljko Lukunic/PIXSELL
Willett je nekoliko puta bezuspješno pokušao progurati taj zakon u britanski Parlament, no to se pitanje opet aktualizovalo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Početkom 1914. Njemačka je bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena.

Nakon Drugog svjetskog rata prva je u Evropi primijenila sezonsko vrijeme Francuska, 1976. godine. EU je  na svom teritoriju sezonsko vrijeme standardizirala 1996.

Ljetno računanje vremena pojavilo se ponovno kao ideja u doba naftne krize iz 1973. godine kada je OPEC uveo embargo, a cijene nafte skočile u nebesa i potaknule recesiju.

Ne pomiču svi kazaljke

Nakon završetka rata, neke su zemlje odbacile ljetno računanje vremena, prvenstveno zbog pritužbi farmera koji su tvrdili da takav ritam ne pogoduje poljoprivredi i stočarstvo, jer pijevci nisu upoznati s time da trebaju ranije početi kukurikati, a usjevi se odrositi. Neke države u SAD-u ni danas ne mijenjaju sat, kao niti Japan, Ekvador i države u tropskom pojasu. U Evropi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.

Pomicanje sata | Autor: 24sata/ArhivaFoto: 24sata/Arhiva

Pomicanje kazaljki ne događa se u svim državama svijeta, niti se kod onih koji miču kazaljke događa u isto vrijeme. Rusija, Bjelorusija i Ukrajina ukinule su praksu pomicanja kazaljki, a Dmitrij Medvedev tu je odluku objasnio dobrom za zdravlje stanovništva.

Dokazi o štetnosti

Kokoši nosilice na farmama u prvom mjesecu nakon promjene sata nose manje jaja, češće su upale vimena kod krava zbog promjene vremena mužnje, a postoje i druge posljedice nametnute promjene vremena.U 20. vijeku u znanstvenim se krugovima puno raspravljalo o pomicanju sata. Iako je glavna prednost tvrdnja da se takvom promjenom štedi na energiji, brojni doktori upozoravaju kako ona loše djeluje na sveukupno zdravlje ljudi i životinja, što rezultira glavoboljom, hroničnim umorom i nesanicom.


Uzrok svemu je u unutarnjem satu organizma, koji određuje jesmo li pospani ili ne, a njima upravlja svjetlost. Na sličan način kao što to jet lag čini, mijenjanje sata ima velik utjecaj na organizam, a to najgore pada “noćnim tipovima” ljudi.

Foto: Dreamstime

Neka istraživanja zvuče poprilično zabrinjavajuće, kao ono koje je pokazalo da se ljudsko tijelo nikad ne privikne na promjenu sata jer je ona umjetna, što rezultira trajnim podizanjem hormona stresa kortizola u krvi.

Krajnji zaključak je da nas gubitak sna čini nesretnima, a svaka ušteda na struji poništava se gubitkom produktivnosti radnika koja je dokazana. Stručnjaci su izračunali da zbog pomicanja sata samo SAD ima trošak od 434 miliona dolara, a druge kalkulacije pokazuju kako je mogući izračun i do 2 milijarde dolara. Taj se iznos višestruko povećava uzmu li se u obzir sve zemlje svijeta koje mijenjaju sat.

 

24sata.hr