
LAKTAŠI.10.januara- Vulgarni ljudi, odnosno oni koji češće psuju, iskreniji su od onih koji govore uglađeno, a često i inteligentniji, tvrde naučnici.
Naš narod je poznat po “sočnim” psovkama, koje upotpunjavaju svakodnevni govor, ali i žargon, kojim se služe pojedina naselja. Pa tako, od Hrvaćana do Klašnica, Maglajana, Glamočana, možemo primjetiti da ljudi “vole” opsovati “mladu neđelju”, “sunce kalajisano”, “sikiru ladnu”….
Jedan smo od najinventivnijih naroda kada je na tapetu kovanje novih psovki, a da nam pritom ne manjka ni onih arhaičnih, mahom “porodičnih” među kojima se po ličnom nahođenju najčešće pominju strine, ujne, majke i očevi.
Stručnjaci sa univerzieta u Kembridžu, Mastrihtu, Hong Kongu i Stenfordu proučili su riječnik 276 ljudi i socijalne interakcije skoro 74.000 osoba na “Fejsbuku” i uporedili to sa indeksom integriteta za svaku američku državu.
Njihova studija pokazuje “trajnu pozitivnu povezanost između profanosti i iskrenosti” – vulgarnost je povezana sa manje laganja i prevara na ličnom i društvenom nivou.
“Ako filtrirate svoj rječnik kada govorite, vjerovatno ćete na neki način cenzurisati i sadržaj onoga što govorite.
Vjerovatnije je da ćete tada govoriti ono što drugi žele da čuju, a ne ono što mislite”, objašnjava jedan od autora studije Dejvid Stilvel za “Indipendent”.
S druge strane, osoba koja ne filtrira jezik, koja psuje, vjerovatnije će reći ono što misli i biti iskrenija, navode naučnici.
Kada su aktere u eksperimentu pitali zašto psuju, većina je odgovorila da to radi kako bi izrazila negativne emocije i “pravog sebe”.
Profesor Stilvel navodi da su mjerili “iskrenost niskog nivoa, odnosno svakodnevnu iskrenost” kako bi dobili stvarno i iskreno mišljenje ljudi, a nisu ispitivali “onu vrstu laži koja bi nekoga odvela u zatvor”.
I neke ranije studije pokazale su da ima i nečeg dobrog u psovanju, navode naučni portali.
Naučnici sa univerziteta u Minesoti dokazali su da inteligentniji ljudi više psuju.
/SRNA,Telegraf.rs/