LAKTAŠI, 03. septembra – To što se u samom vrhu po prihodima nalaze kompanije koje se bave prodajom goriva i lijekova uopšte ne iznenađuje, jer upravo ova dva sektora zgrnu gotovo trećinu prometa u maloprodaji.

Tako, po računici Srpskainfo, a na osnovu statističkih podataka, građani Republike Srpske najviše novca daju upravo na gorivo i lijekove, ukupno oko 1,1 milijardi maraka na godišnjem nivou (oko 886 miliona KM  za gorivo, oko 200 miliona KM za lijekove). To znači da je prosječna godišnja potrošnja samo po glavi stanovnika u apotekama i benzinskim pumpama više od 910 konvertibilnih maraka.

Tržište možda još bolje oslikava primjer da su jedan lanac benzinskih pumpi i jedan uvoznik lijekova prošle godine imali ukupne prihode veće od 455 miliona maraka.

Profitabilnost poslovanja u oblasti naftnih derivata najbolje ilustruje podatak da će u Banjaluci na potezu od dva kilometra uskoro biti pet benzinskih pumpi, jer već imaju tri, a dvije su u izgradnji. Upućeni kažu da svako od njih ima svoje kupce i da raznim “pogodnostima” i uslugama pokušavaju da otmu mušterije od konkurencije. Osim toga, naftašima na ruku ide to što se broj vozila konstantno povećava.

Što se tiče lijekova, velika potrošnja uopšte ne znači porast oboljenja, već da su lijekovi izuzetno skupi, a većina i trostruko skuplja u odnosu na, recimo, lijekove u Srbiji.

Foto: Shutterstock

 

Tako godišnje na lijekove potrošimo više nego zajedno na voće i povrće, meso, ribu i mliječne proizvode.

Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora, kaže da situacija vrlo čista – gorivo je sve skuplje, a automobili su davno prestali da budu luksuz i postali su osnovna potreba u svakodnevnom životu.

– Svi znamo koliko koštaju lijekovi, odnosno koliko cijene nisu primjerene standardu i prilikama – ocjenjuje ona.

Građani, kako kaže, nemaju izbora.

– Istovremeno, u vrhu kompanija po prihodima nema onih koje se bave proizvodnjom, što dosta govori o našoj ekonomiji koja je oslonjena na uvoz  – navodi Marićeva.

Osim na gorivo i lijekove, stanovnici Srpske popriličnu sumu izdvajaju na  luksuz. Tako za alkohol dajemo više od 120 miliona KM, za cigarete i duvan oko 150 miliona KM, a na slatkiše oko 90 miliona KM. Dok je, primjera radi, na svježe meso i mesne proizvode potrošeno oko 100 miliona maraka.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

 

Sudeći po ovim podacima, stanovnici Srpske više novca izdvajaju za proizvode bez kojih se može živjeti, nego za osnovne životne namirnice. Ekonomisti kažu da ovi podaci otkrivaju naš mentalitet.

– Bez obzira na to koliko zarađujemo, za slave i proslave naći ćemo novac, makar uzeli i kredit u bankama – ocjenjuju oni.

Zato smatraju da je neophodno što prije izraditi socijalnu kartu koja bi pokazala kome je u Srpskoj zaista potrebna socijalna pomoć.

U udruženjima potrošača saglasni su da većina građana Srpske troši više nego što zarađuje. Većina njih, i u vrijeme besparice, nije spremna da se odrekne luksuznih stvari, pa i po cijenu kvaliteta života. Zato će radije potrošiti na cigarete i duvan nego na bolju hranu.

Po siromaštvu pretposljednji

BiH je po siromaštvu, rame uz rame s Albanijom, lane zauzela pretposljednje mjesto na listi ukupno 37 zemalja Evrope, pokazuju podaci Evrostata. Riječ je o 28 država članica EU, tri članice EFTA, pet zemalja kandidata za članstvo u EU i BiH kao potencijalnom kandidatu za članstvo u ovoj uniji.

Na samom dnu su, prema podacima Evrostata, stanovnici Albanije, čija je kupovna moć 29 odsto, dok kupovna moć građana BiH iznosi 32 odsto prosjeka EU.

 

Srpskainfo