pecenje-prejedanje-foto-shutterstockFOTO: SHUTTERSTOCK / RAS SRBIJA

Svijet se bori s pandemijom korona virusa, a dok dani prelaze u nedelje samoizolacije naš način života, ali i navike počinju da se menjaju.

Jedna vrsta ponašanja ipak upada u oči – neprekidno su nam puna usta! Skoro da nema osobe koja se ne žali na to da se u samoizolaciji ugojila, ali da naprosto ne može da prestane da jede ili bar gricka po ceo dan!

Zašto je to tako?

“Prejedanje na nervnoj bazi ili emocionalno prejedanje koje ste pomenuli je po definiciji prejedanje koje nastaje usled visokog nivoa stresa koji traje duži period, te telo teži hrani koja je puna masti i šećera. Pa ipak, kako je stres u neku ruku neodređen pojam i opšte mesto, daje nam malo informacija o tome šta se zapravo dešava sa nama a još manje o tome šta da uradimo povodom toga. Svaka osoba ima drugačije razloge za prejedanje, ali ako se na trenutak fokusiramo na situaciju sa korona virusom, možemo dobiti ideje o tome zašto veliki broj ljudi sada poseže za hranom”, kaže za “Blic” psiholog Jelisaveta Belić.

Terapeutkinja objašnjava da nije samo puka nervoza uzrok ove neobične gladi koju pominje toliko sugrađana. Naš um percipira da se oko njega događa nešto potencijalno opasno i onda naš organizam radi ono što je radio od praistorije.

“Ako nekom deluje kao da jede bez kontrole, ali to je jer je kontrola negde drugde gde je bitnija izgubljena. Isto kao što ignorisanje signala tela da mu je potrebna hrana i nejedenje može ukazivati na gubitak kontrole, prejedanje može biti pokazatelj pokušaja da se ulaže energija u nešto i uspostavi kontrola nad životom pokušajima da se dokrajči sve iz stana. I to je u redu, budite blagi prema sebi. Ali postoje i drugi načini da se kontrola uspostavi tamo gde je potrebnija. Zato potenciram da pričamo o potrebama i aktivnostima. Prejedanje možemo razumeti kao simptom izazova u kom smo se zatekli: kako reorganizovati, rekonstruisati život”, precizna je Belićeva.

Ako je uzrok neprekidnog grickanja dosada, potrebno je, kaže stručnjak, definisati što preciznije to stanje.

download

“Sada, situacija od nas zahteva da osmislimo nove načine da se, na primer, i dalje osećamo povezano sa porodicom i prijateljima, osećamo uspešnim i ispunjenim u oblastima koje su nam bitne”, kaže Belićeva.

Terapeuktinja insistira na tome da budemo nežni prema sebi u takvim okolnostima i da ako već pojačano jedemo jer osećamo pritisak, ne pritiskamo sebe dodatno nabijajući sebi grižu savesti zbog toga.

“Nekima od nas su ugroženi poslovi, nekima članovi porodice koji spadaju u rizične grupe, svima planovi za naredne nedelje ili mesece. Ovakvo stanje podrazumeva visok nivo anksioznosti i stresa jer se susrećemo sa potencijalnim delimičnim ili potpunim kolapsom stvari koje su nam izuzetno bitne – zdravlje bliskih osoba i finansijska situiranost. U tom stanju, primorani smo da razmatramo sve moguće scenarije budućnosti, a spektar istih je veliki, što može delovati preteće. Naša svakodnevica se takođe u mnogome promenila – većina nas radi od kuće, okruženi bližnjima koji zahtevaju možda više ili drugu vrstu pažnje od one koju smo im davali do sada. Posebno za radno sposobne osobe koje nisu iz ugroženih kategorija, to znači zahtev za povećanim kapacitetima u pogoršanim uslovima. A za kapacitete je potrebno vreme da se izgrade. Prvi korak je svakako razumeti da su negativne emocije normalna reakcija na nenormalnu situaciju u kojoj smo se zatekli i biti blag prema sebi. Učimo”, savetuje psiholog.

kak-izbavitsya-ot-obzhorstva-poleznie-soveti

Kako da poboljšate samokontrolu u situaciji povećanog stresa

Razmena i osećanje povezanosti sa drugima su sada jako bitni, kao i podrška i pomoć najugroženijima, ako osećate da ste u mogućnosti. Belićeva savetuje da kada nam je već način života privremeno poljuljan nađemo novu strukturu koja će ga bar na kratko stabilizovati.

“Ulaganjem u nove načine da živimo svakodnevicu. I budimo blagi, jer je ovo početak, i sasvim je normalno da pokušavamo i grešimo. Razmislite o tome na koje načine se život promenio i šta je ono što je u opsegu vaše kontrole što možete da činite, a šta je ono što je vama potrebno. Primera radi, ako vam je potrebno pola sata za sebe u toku dana, dogovorite se sa ukućanima oko kućnog reda i osmislite kako bi to moglo da izgleda. Zajedničkim trudom uvedite pravila, odredite šta je poželjno, šta dozvoljeno, šta neophodno, a šta je nešto za izbegavati. Koji su neki zajednički rituali. Koji su rituali samo vaši? Počnite da budete u dodiru sa sobom i svojim osećanjima, delite neke od njih sa drugima. Budite aktivni u uslovima koje imate – joga, ples, vežbe primera radi. Ovo su samo ideje, nadam se da sam vas inspirisala da osmislite vaše”, poručuje psiholog.

 

Blic