LAKTAŠI, 07. marta – Krcate bašte kafića u sred radnog vremena, mlada i nasmijana lica koja ispijaju kafu slike su koje proizvode potpuno drugačiji utisak koji nema veze sa realnošću u BiH, tvrde stručnjaci.

kafici-foto-S-PASALIC

– Kako to da ste kao država siromašni, a ljetnje bašte i kafići, tržni centri, puni gostiju i kupaca? – pitanja je to koje su mnogi stranci postavili boraveći u nekom od naših gradova.

Kažu da svi imamo dobre telefone, relativno dobre automobile, kao i mnogo novca za sjedenje u kafićima. Međutim, mnoga istraživanja i statistike pokazuju da nije sve kako izgleda.

Stručnjaci kažu da je kod nas sjedenje u kafiću mnogo jeftinije nego na Zapadu.

Kafu možemo i po tri sata piti za 1,5 KM, a telefone i automobile kupujemo na kredit, dok se dugovi za račune samo gomilaju.

Objašnjavaju da se ljudi po tržnim centrima slikaju, probavaju stvari i obilaze snižanje, nekim je to čak i izlazak, jer za vikend ili kratki odmor negjde vani nemaju novca.

Analitičarka Tanja Topić ovu sliku naziva optičkom varkom, koja nema veze sa realnošću.

– I sama sam to pitanje postavljala mladim ljudima, a jedan odgovor mi je bio posebno zanimljiv. Mlada djevojka mi je rekla: „Ništa drugo nemamo u životu, zar da se i tog odreknemo?“ – priča Topićeva.

Dodaje da to što vidimo lijepa, mlada, nasmijana lica u punim kafićima zapravo uopšte nije ekvivalet stvarnim uslovima života.

Topićeva ističe da ne smijemo zaboraviti činjenicu da mnogi mladi imaju novca jer im roditelji i rodbina šalju upravo iz inostranstva.

 

– Pogledaje doznake i vidjećete da najveći dio našeg stanovništva živi od tih dozanka koji dolaze od rodbine iz inostaranstva. Dalje, treba dodati i mnogo nezaposlenih, koji moraju nekada izaći iz kuće, ali i onih koji rade na poslovima izmišljenih za njih, pa nemaju šta da rade i redno vrijeme „ubijaju“ ispijajući kafe – navodi ona.

Na sve to treba dodati i fenomen koji prati naš narod, a to je želja da se pokažu i budu viđeni, iako i džepu možda imaju marku ili dve, smatra sociolog Ljubiša Rokić.

– Uštedićemo na mnogo bitnijim stvarima, ali ćemo potrošiti na kafu, i promovisanje, kupiti kola i telefon pa nemati šta jesti.. Sad je lijepo vrijeme, pa je lijepo biti vani, da budemo viđeni, popijemo kafu i pojedemo kolač. Ako se to smatra nekim luksuzom, onda se može reći da mi živimo luksuzno, mada to nije ni približno stvarima koje se tako mogu nazvati – objašnjava Rokić.

On dodaje da ljudi na Zapadu potpuno drugačije žive, imaju manje pauze na poslu, ali su mnogo otuđeniji i nemaju naviku da se druže sa kolegama sa posla.

– Često se spominje taj fenomen da mi imamo mnogo vremena za odmor, zbog čega se stiče utisak da imamo dobar standard. Međutim, to je potpuno druga priča. To sjedenje po kafićim, nije nikakv pokazatelj, što mnogi podaci potkrepljuju – objašnjava Rokić.

Podaci pokazuju da je zaduženost građana u BiH alarmanta, te da je svaki njen građanin zadužen za preko 3.000 KM, dok ljudi na Zapadu nemaju ni slične računice.

Nezaposlenost

Rečenica „lakše sjediti u kafani nego raditi“ često se može čuti iz usta starijih ljudi koji na ovaj način kritikuju današnju omladinu. Međutim, stručnjaci kažu da mladi ljudi nemaju ni približne mogućnosti rada tokom studiranja kao oni u Evropi, a neki čak ni poslije toga.

– Mladi ljudi nemaju mogućnosti koje imaju studenti na Zapadu. Da mogu raditi i da mogu sebi priuštiti da rade i da studiraju. Imate neke mogućnosti preko studentskih organizacija, ali to je neuporedivo sa sistemom koji vrijedi na Zapadu za mlade ljude koji studiraju – objašnjava Topićeva.

 

Srpskainfo