LAKTAŠI, 02. juna – Kao naselje Bukovica je poznata od davnih vremena. Gravitirala je varošici Trnu, da bi istovremeno bila integralni dio dragočajske župe.

Bukovica1

Kao selo, Bukovica se spominje početkom 17. vijeka. U istom periodu -pored današnjeg sela – obuhvaćala je i prostore Barlovaca, Jablana i Balaginaca. Sve su to prostranstva s brežuljcima, na rubu vrbaške kotline, u kojoj je uz samu rijeku bila varošica Trn.

obiteljska_kuca

U 19. vijeku Bukovica definitivno dobija današnje granice. Godine 1858.imala je 26 kuća s 268 članova. Od uspostave austrijske vlasti u Bosni broj mještana Bukovice bio je u stalnom porastu, tako da je ovo selo 1967. godine imalo 114 kuća.

Bukovica

80-ih godina prošloga vijeka česta scena na prašnjavim bukovačkim putevima su bile konjske zaprege i traktorske prikolice natovarene metalnim ili plastičnim bačvama napunjenim vodom sa rijeke Bukovice. Naravno ova voda je bila npr. za napajanje stoke, zalijevanje povrća itd. Bilo je to jako mukotrpno ručno grabljenje vode na Bukovici i jalovi posao prijevoza do svoga domaćinstva. Kako je put prema rijeci Bukovici bio neasfaltiran, ove natovarene prikolice i zaprege su živo i neumorno poskakivale tokom prevoza, a voda iz ovih posuda se neprekido prosipala tokom vožnje. Originalni i jaki poklopci ovih bačava su donekle sprečavali bijeg vode u transportu, ali bilo je i onih bačava koje su prekrivane običnim dekama ili ponjavama u nedostatku poklopaca. Scena je mogla biti dosta komična, naime poskakivanje traktorskih prikolica je bilo mnogo živahnije radi bržeg tempa kretanja, napunjene bačve bi odskakivale, a voda u žestokim udarima pronalazila put vani. Prolazeći pored ove vesele kompozicije, trebalo se paziti da čovjek ne bude neplanirano okupan. Jednostavno veliki dio vode se gubio u transportu. Rijetki su bili oni koji su imali traktorske cisterne sa motornim usisavanjem vode. Ovim uređajima je zahvat i transport vode bio jednostavan poduhvat, a prosipanje je svedeno praktično na nulu.

konjska kola

U vrijeme planiranja gradnje novoga bukovačkog društvenog doma, došlo se na ideju da se započne i sa gradnjom modernog vodovoda za cijelo selo. U to vrijeme je već postojalo nekoliko vodovoda u selu: sa vrela Mitrovac i Vučijak na vrhu sela ispod kuće Franje Orlovac, Ive te josipovića vodovod sa vrela Točak ispod kuće Ive Vidović, Jose. Prvi vodovod je bio za ograničen broj kuća, a drugi je bio ograničenog kapaciteta sa kroničnim nedostatkom vode baš onda kada je najviše bila potrebna.

Bukovica

Plan je bio da se napravi ozbiljan projekt i vodovod realizira za gotovo cijelo selo. Međutim, Bukovica ovaj projekat nije završila.

skolskibunar

Ostaci školskog bunara u Bukovici. Bunar se nalazio ispred škole pokraj pristupne betonirane staze. Ovdje se vidi jama bunara sa priključnim šahtom. Drvena kućica je davno nestala.

Danas je Bukovica naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Laktaši koje pripada entitetu Republika Srpska. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 558 stanovnika.

Izvori: Wikipedia, www.orlovac.eu

Foto: ORLOVAC.eu