LAKTAŠI, 25.juna – Društveni dom sagrađen u Kadinjanima,  za potrebe mjesne zajednice Jaružani pa samim tim i spomenik poginulim borcima (91-95) se nalazi u Kadinjanima.

Jaruzani

U selu postoje dva pravoslavna groblja – Ćurića groblje i tzv. Pobus groblje. Dio stanovništva Jaružana se sahranjuje u groblju u Donjim Kadinjanima.
U selu je  etno-izletište „Park prirode” (vlasništvo Brane Đurića), veterinarska stanica, pilana i dvije samostalne trgovinske radnje. Poslije katastrofalnog zemljotresa 1969. godine republička komisija je pronašla 203 teško oštećene kuće u Jaružanima.

Jaruzani3
Telefoni su priključeni 1999, a selo je dobilo električnu energiju 1972. godine. Dio sela je priključen na gradski vodovod 1991. godine, a ima dosta lokalnih vodovoda s obzirom na to da je selo bogato izvorima pitke vode.

Jaruzani2
U Drugom svjetskom ratu poginuli su borci NOV: Stevo Babić, Jovo Đurić, Gojko i Milivoj Ćerketa. Na spomen-ploči kod barake u Ćetojevićima ispisana su imena Steve Babića, Milivoja Ćerkete. Oni su pripadali Crnovrškoj partizanskoj četi. Poginuli su i Rade (Cvijo) Janjić i Petko Ćerketa, čija su imena takođe na toj spomen-ploči. Ranjeni su Nikola Jaćimović, Dragomir Petreš i Vid Ćerketa, rođen 1922. godine, najstariji stanovnik sela.

Jaruzani1
Živote su izgubili Drago (1944) i Petko Đurić; Đorđo Petreš (1944), te Pantelija i Slavko Ćerketa, kao pripadnici JVO.
U ratu 1992-1995. godine poginula su šestorica boraca VRS: Zoran Janjić (1967-1995), Dragan Jaćimović (1950-1994), Duško (1965-1995) i Zlatko (1965-1993) Petreš i Svetko Ćerketa (1952-1995). Njihova imena su na spomen-ploči u Jaružanima zajedno sa imenima dvanaestorice boraca iz Kadinjana i Ćetojevića. Na toj ploči je i ime Boška Stanivukovića (1971-1991).
Pouzdanih podataka o porijeklu stanovništva i nazivu sela nema. Postoji narodno predanje da je selo dobilo naziv po mnoštvu jaruga, lokava i bara.
U austrougarskom popisu iz 1879. nema sela Jaružani, a za godinu 1885. vidjeti popis za Slatinu!
Prema popisima, Jaružani su 1895. imali 28 kuća (dvije nenaseljene), sa 195 stanovnika (112 m. i 83 ž.); 1901. – 28 domaćinstava i 223 stanovnika (122 m. i 101 ž.); 1910. – 35 domaćinstava i 270 srpskopravoslavnih stanovnika (139 m. i 131 ž.); 1948. – 76 domaćinstava i 486 stanovnika; 1953. – 538 stanov- nika; 1961. – 560; 1971. – 551 (548 Srba i tri Hrvata); 1981. – 598 (563 Srbina, jedan Hrvat i 34 Jugoslovena); 1991. – 127 domaćinstva i 550 stanovnika (523 Srbina, deset Jugoslovena, dva Hrvata i 15 iz reda ostalih).
Krajem 2012. selo je imalo 151 domaćinstvo, 193 kuće i vikendice, a u domaćinstvima je živjelo 456 stanovnika.
Najbrojnije porodice su: Jaćimović (31 domaćinstvo, 37 kuća, 96 stanovnika), Petreš (31, 33, 88), Ćerkete (22, 26, 73) i Đurić (17, 24, 57).
Porodice Vujmilović, Đurić, dio Janjića, Marjanović, Mijatović, Petreš, Soldat i Stanivuković slave Jovanjdan; Guzijan, Malešević i Ćerketa – Nikoljdan; Babić, Jaćimović i Jović – Sv. Stefana; Gligić, Joldžić, Lončar i Mlađenović – Đurđevdan; Verigilas i Jokić – V. Gospojinu; Vujić i dio Janjića – Markovdan; Glišić – Sv. Ignjatija; Dokić – Sv. Petku; Jošić – Vratolomije; Partalo – Časne verige; dio Stankovića – Trifundan; dio Stankovića – Aranđelovdan. U selu žive i porodice Ostojić, Račić, Sajić, Cota…
Poznatije ličnosti iz ovog sela su Milan Stanivuković, dugogodišnji društveno-politički radnik i Gostimir Jaćimo-vić privrednik.

IZVORI: Popisi u BiH 1879, 1895, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine; Lična arhiva.

LITERATURA: V. Popović: Slatinski kraj u prošlosti, Laktaši 2002.; Laktaši
U Narodnooslobodilačkoj borbi i revoluciji 1941-1945, Laktaši 1981; Prvi giematizam mitropolije Banjalučko-Bihaćke za godinu 1901, 103; Statistički pregled, 2; Spomenica poginulim borcima opiltine Laktaši 1991- 1995, Laktaši 2007.

Izvor: Živko Vujić, LAKATŠKA ŽUPA (prošlost i sadašnjost), Laktaši, 2013.

 

Vojislav Ananić

1 KOMENTAR

  1. Poz sve je tacno i istinito samo mala zamjerka zasto nikada ne objavite selo dovice koje je najmanje na laktaskoj opstini a dallo ne neizmjeriv doprinos u 2 svjetskom ratu i a i u ovom odbrambenom otadzbinskom poz

Comments are closed.