LAKTAŠI, 09. jula – Područje Republike Srpske je pod uticajem novog toplotnog talasa. Do petka, i do 41 stepen. Očekuju se i tropske noći. A šta je uzrok ovakvih temperaturnih rekorda? Stručnjaci kažu da smo suočeni sa meteorološkim fenomenima koji nisu svojstveni našem području. Razlog tome su klimatske promjene, usljed nagomilavanja CO2, a uzrok svega je čovjek!
Klimatske promjene - Foto: RTRS

Klimatske promjeneFoto: RTRS

Već danima na našim područjima rekordne temperature. Јoš veće i to do 50 stepeni Celzijusovih bilježi Kanada i Sjeverna Amerika. Čitavi gradovi su nestali u požarima. Јake i iznenadne oluje, tornada u Evropi. Sasvim atipične vremenske prilike postale su nam uobičajene.

– Sagorijevanje fosilnih goriva prije svega uglja i nafte su okidač za povećanje temperatura, a onda povećanje temperatura uslovljava promjenu drugih klimatskih elemenata. CO2 i ostali gasovi koji imaju efekat staklene bašte su glavni krivac za povećanje temperatura – istakaoje Goran Trbić, dekan PMF Banjaluka.

Prosječna temperatura na našoj planeti porasla je za oko jedan stepen u odnosu na predindustrijsko doba.

– Trendovi pokazuju da je temperatura u svijetu porasla za jedan stepen. Ako uzmemo u obziru vrijednosti mjerenja od 1960-1990. Kod nas u Republici Srpskoj za 1,2 što nas ubraja među ugorženije – naglašava Zoran Govedar, profesor Šumarskog fakulteta u Banjaluci.

Na njegove riječi nadovezuje se i Dragan Čomić, profesor Šumarskog fakulteta u Banjaluci.

– Povećanje stakleničkih gasova je za 27 odsto, a emisije za čak 80 odsto. To dovodi do velikih suša poplava, požara a odražava se i na ekonomiju – ističe Čomić.
Sve ovo za posljedicu ima, uslovno rečeno, drugačija godišnja doba od onih na koje smo na ovim prostorima navikli.

– Imamo nešto drugačija godišnja doba pa tako u decembru nemamo polja hladnog vazduha, ali će se recimo pojaviti u februaru, to mijenja ostale klimatske elemente – poručio je Igor Kovačić, RHMZ Republike Srpske.

Uzrok trenutno visokih temperatura je veoma topla vazdušna masa, koja se nalazi iznad većeg dijela Balkana, kao i visok pritisak sa jugozapada.

– Visok pritisak, kao jedno brdo, ne dozvoljava da hladan vazduh prodre na naše područje i na taj način ostajemo pod uticajem veoma toplog vazduha i to je ono što za posledicu ima visoke temperature – naglašava Goran Mihajlović, pomoćnik direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Da li će čovjek u trci za novcem izgubiti bitku sa klimatskim promjenama, čiji se efekti odražavaju na sve životne sfere na zemlji?

Cilj svih nas trebalo bi da bude omogućiti da se porast temperature u svijetu zadrži ispod 2 stepena u odnosu na predindustrijsku eru.

Evropska unija se u tom smislu opredijelila za realizaciju “Zelenog plana na osnovu kojeg bi trebalo da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, što znači da će neto emisija stakleničkih gasova do te godine biti nula.