LAKTAŠI, 19. marta – Srijeda, 20. mart 2019, biće poseban dan za sve ljubitelje lijepog vremena jer proljeće stiže u 22.58! (I narednih godina kao i ove, proljeće neće počinjati 21. nego 20. marta.)

visibaba

Proljeće, po astronomskom kriterijumu traje do 21. juna (16.54). Po meteorološkom kriterijumu proljeće je počelo 1. marta a trajaće do 31. maja.

Ljeto ove 2019. godine traje do 23. septembra a zima počinje 21. decembra.

Kao što smo navikli, samo poslije nekoliko dana proljeća doći će i do ljetnjog računanja vremena (31. mart), ali i tu će biti baš zanimljivo.Iako je 84 posto ispitanika (od 4,6 miliona) u anketi Evropske komisije izjavilo da želi da se ukine prelazak sa zimskog na ljetno računanje vremena takav prijedlog još nije usvojen. Članice EU će vjerovatno da odobre ovo ukidanje ali to će se izgleda dogoditi tek od marta ili oktobra 2021. godine. Svaka zemlja pojedinačno će odlučiti da li će trajno ostati ljetno računanje vremena ili zimsko, uključujući i Srbiju.

Po najavama meteorologa  moguće je da će ovo proljeće biti najtoplije ikada. Ako znamo da su najtoplije četiri godine bile upravo poslednje četiri (2015-2018), ovo proljeće bi moglo teško da nam padne.

Po prvim procjenama meteorologa, očekuje nas natprosečno toplo proljeće sa samo 10 do 20 mraznih dana i do 20 ljetnih dana. Ipak, što se padavina tiče, biće u granicama prosjeka.

Inače, postoje dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba – astronomska i meteorološka metoda. Meteorolozi se vode meteorološkim sezonama, koje se temelje se na godišnjim padanjima i rastu temperature te stanju atmosfere.

foto: Dreamstime

Meteorološka sezona koordinira s kalendarom kako bi godišnja doba podijelila na četiri tromjesečna godišnja doba.

Korištenjem ovog sistema godišnja doba su definirana kao: Proljeće , ljeto , jesen i zima.

Zašto se datum početka proljeća mijenja svake godine?

Druga metoda izračunavanja godišnjih doba se temelji na astronomskim sezonama. Oni se odnose na položaj Zemljine orbite u odnosu na Sunce, uzimajući u obzir ravnodnevicu (kada je dužina dana točno jednaka dužini noći) i solsticij (najduži i najkraći dani u godini).

Tehnički rečeno, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kad Zemljina rotacijska osa bude na 23,5 stepeni u odnosu na orbitu oko Sunca. Razlog zbog kojeg prvi dan proljeća nije uvijek isti dan je nesavršenost našeg kalendara i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca.

 

(24sata.hr)