Željko Višekruna iz Kosjerova prethodnih godina povrće je plasirao uglavnom na pijaci. Ovakav način prodaje oduzimao je mnogo vremena i predstavljao neizvjesnost, jer je prodaja uglavnom zavisila od volje nakupaca. Prodaja kroz mrežu supermarketa, situaciju je umnogome poravila.
“Mnogo proizvođača danas je ušlo u njihov program kupovine i plasmana proizvoda, a ostatak ili višak robe ide na pijacu”, kaže Višekruna.
Zbog ugovorene prodaje povratri sve više skladište proizvode kako bi omogućili ugovorom traženi kvantitet, kvalitet i dinamiku isporučenih količina.
“Luk sam već prodao. I kupus ima dobru cijenu, a teško je dočekati da mu cijena bude ovako dobra. Krompir ću skladištiti, jer cijena od 35 feninga nije zadovoljavajuća i to je malo za cijenu ove kulture”, ističe Pante Ivanović, povrtar iz MZ Seferovaci.
Plasmanom kroz supermarkete povrtari dobijaju i neophodne potvrde na osnovu kojih mogu ostvariti podsticajna sredstva za prodato povrće koja u ovoj godini iznose 1.850.000 KM.
“Proširili smo proizvodnju i broj kultura. Prije smo imali pet do šest, a sada smo dobili još toliko novih kultura, kao što su dinja, lubenica ili kupus, i to su kulture koje se dosta proizvode, a dosta je i proizvođača koji se bave ovom vrstom proizvodnje”, kaže Brane Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske.
Proširenom listom povrća koje se subvencioniše i potvrdama o prodatom povrću povrtari očekuju da iskoriste sva raspoloživa sredstva što u prethodnom periodu, i pored znatno manje izdvojenih sredstava, nije bio slučaj zbog prodaje na sivom tržištu.
RTRS
