Kada je u pitanju borba protiv širenja korona virusa, Švedska je i dalje jedina zemlja u Evropi, koja “vozi u suprotnom pravcu”.

People enjoy the sun in an outdoor restaurant in Stockholm

Naime, dok su sve druge zemlje uvele rigorozne mjere izolacije i ograničenja kretanja, zbog čega je život na starom kontinentu gotovo stao, u Švedskoj i dalje rade vrtići i osnovne škole, fabrike, kafane, tržni centri.

Vladu nije pokolebalo ni to što u ovoj zemlji sa desetak miliona stanovnika broj zaraženih i umrlih raste, istina ne rapidno: prema posljednih podacima, u Švedskoj je korona virusom zaraženo 3.046 ljudi, njih 209 je na intenzivnom liječenju, a od posljedica te zaraze su do juče umrla 92 Šveđanina.

Švedski premijer Stefan Lofven i ministarka zdravlja Lena Halengren objavili su nove mjere, ali, kako za Srpskainfo kaže Dženita Abaza, gradonačelnica švedskog turističkog grada Kalmar, te mjere ne predstavljaju neki veliki zaokret.

– Ograničena su okupljanja, tako da će se od nedjelje se maksimalno 50 osoba moći okupiti na jednom mjestu. Po prvi put se spominju kazne ukoliko se odluke ne poštuju. Predstavljen je i paket pomoći  ugroženim grupama. I dalje se apeluje da se ograniče putovanja za nastupajuće uskrsnje praznike, ali putovanja nisu zabranjena. Uz pomoć vojske će se, za slučaj potrebe, oformiti privremena bolnica za oko 600 zaraženih osoba, koja će imati savremenu opremu. Sve ostalo ostaje, uglavnom, kao i do sada – kaže Abaza.

Dzenita-Abaza-Foto-grad-Kalmar-1

Foto: Grad KalmarDodaje da su se pojavile “neke informacije” o zatvaranju glavnog grada, ali da švedski Instutut za zdravstvo smatra da to ne bi bila dobra ideja.

Prijestolnica Štokholm je najteže pogođena epidemijom, većina zaraženih živi u ovom gradu, a 59 ljudi je umrlo u glavnom gradu Švedske od posljedica korona virusa.

Sve ovo, a naročito činjenica da je broj umrlih u Švedskoj za manje od 24 sata porastao za 20, i dalje je tema rasprava širom Evrope.

Da li je “švedski recept” efikasan i ako jeste, zašto se ne primjenjuje ni u jednoj drugoj zemlji? Da li Švedska, kojom vladaju socijaldemokrati i koja je tradicionalno čuvena kao “socijalna država”, ustvari više brine o ekonomiji nego o životima i zdravlju svojih stanovnika? I da li je Švedska odlučila da ide “u susret kolektivnom imunitetu”, odnosno računa na to da će sa velikim brojem zaraženih nacija postati otporna na virus?

Dženita Abaza smatra da u švedskom receptu  “ima svega”.

– Lično mislim da se ide ”u susret” kolektivnom imunitetu.  Istovremeno se vodi računa i o ekonomiji, mada je država zadnjih sedmica odvojila ogromne sume novca, a radi se o stotinama milijardi švedskih kruna, da se ublaže negativni efekti korona virusa na privredu – kaže Dženita Abaza za Srpskainfo.

Mnogi epidemiolozi su, međutim, skeptični kada je u pitanju strategija kolektivnog imuniteta, a među njima je i ministar zdravlja RS Alen Šeranić.

– To je hod po ivici. U naučno-stručnom pogledu, to ima smisla, ali je pitanje da li vi možete kontrolisati razmak između građana na svakom koraku. Pitanje je da li možete kontrolisati njihovo ponašanje u izolaciji. E tu onda procjenjujete da li je vaše društvo sazrelo za određenu odluku ili mjeru -rekao je Šeranić za Dojče Vele.

O švedskom receptu raspravlja se i na društvenim mrežama, a zanimljivo je da obični ljudi češće podržavaju ovaj pristup, nego što ga kritikuju.

Najčešći je komentar da će se na kraju ispostaviti “da su Šveđani jedini bili u pravu”, ali i da ono što rade Šveđani, nikad ne bi uspjelo kod nas, a ni u mnogim drugom zemljama.

Interesantan je i komentar jednog Banjalučanina, koji već godinama živi u Švedskoj.

– Ljudi sa Balkana u Švedskoj su u takvoj fazi da samo što nisu spakovali kofere za Bosnu. Hoće spiskove Šveđana po uzoru na Bosnu, slikaju se s nekakvim maskama i na svaku sliku bureka stave tag da se ostane kod kuće – napisao je u komentaru na Fejsbuku.

 

Srpskainfo