Svake godine u svijetu oboli više od 12 miliona ljudi, a 7,6 miliona umre od ove bolesti, podaci su iz 2010. godine. Danas je ta cifra čak i veća.
Više od dvije trećine malignih bolesti nastaje pod uticajem faktora koji su rezultat savremenog života, što je i razlog da su ove bolesti u porastu u razvijenim zemljama. Epidemiološke studije su potvrdile povezanost navedenih oblika ponašanja kod ljudi i nastanka malignih bolesti.
Čak 40 posto malignih bolesti može biti izbjegnuto jednostavnim mjerama: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbjegavanjem suvišnog izlaganja suncu, zadržavanjem prosječne težine konzumiranjem zdrave hrane, vježbanjem kao i zaštitom od infekcija koje se mogu razviti u rak.
I dok Međunarodno udruženje za borbu protiv raka, s jedne strane, navodi da 20 posto karcinoma koji se dijagnozira svake godine može se pripisati virusnim ili bakterijskim infekcijama, kao što su: infekcije izazvane papilomavirusom – koji može da dovede do raka grlića materice, virus hepatitisa B ili C (koji mogu dovesti do raka jetre), virus Epstein-Barr koji može da dovede do limfoma Burkitt, helikobakter pilori – bakterija povezana sa kancerom želuca, alternativna medicina smatra da su emocije glavni uzročnik pojave ovog oboljenja.
Oni smatraju da svi zdravstveni problemi, pa i najteže bolesti, nastaju kao posljedica štetnih emocija koje ne umijemo da izrazimo ili poričemo da postoje.
Mislima i emocijama pacijenata ne pridaje se nimalo ili se pridaje sasvim malo pažnje. Ljekari se ne obučavaju za takvu vrstu rada sa pacijentima. Psiholozi, psihoterapeuti i “lajf kouči” nisu dostupni svim pacijentima, kaže prof. dr med. sci. Lelica Todorović, NLP trener i kouč, u svojoj knjizi “Čarobna gradionica zdravlja”.
Kroz nekoliko primjera ona navodi koliko zapravo emocije utiču na naš organizam, i kako bolesti mogu da budu posljedica naših emocija, koje izražavamo ili potiskujemo.
Tako recimo, kada neko ima problema sa sinusima, najčešće u njenom okruženju postoji osoba koja je iritira. Uzrok, može biti i opterećenje potisnutom tugom koju osoba racionalizuje. Nekad je to tuga zbog gubitka drage osobe ili gubitka ljubavi. Ako nije tuga, onda je briga, potreba da se bude oslonac u finansijskom smislu prema bližnjima.
Arterijski krvni pritisak se povišava kad ste u stanju napetog iščekivanja, žurbe, straha, bijesa i ljutnje. Ukoliko se ove emocije ne prevedu u aktivnost, već ostaju samo na nivou razmišljanja i dugotrajnog emocionalnog opterećenja, dolazi do trajne hipertenzije.
Ove osobe su uvek na ivici izražavanja sukoba, ali se boje da izraze svoje neslaganje zbog mogućih posljedica. Od štitne žlijezde obično obolijevaju osobe koje nemaju osjećaj da upravljaju sopstvenim životom, već osjećaju da njime upravlja neko drugi. Oni se tada osećaju kao žrtve i to dovodi do oboljenja.
Kada neko doživljava nešto što ne može da izbaci iz svog života, a ne može ni da svari, onda se vremenom pojave želudačne tegobe. Želudac je poligon emocionalnog rata između vlastitih potreba i zahtijeva okoline.
Jetra je sedište primitivnih emocija ljutnje i bijesa. Osobe koje neprestano kukaju, samooptužuju se ili optužuju druge, koje u sebi gaje strah, ljutnju i mržnju, često imaju probleme s jetrom i žučnom kesom.
/Kurir, SRNA/
