Dosta novina je bilo u oblasti socijalne, porodične i dječije zaštite. Da nabrojimo samo neke, dakle uvedena su nova prava kroz Zakon o dječijoj zaštiti: materinski dodatak, zatim pravo na ličnu invalidnin, posebna pažnja je usmjerena na djecu, djecu bez roditeljskog staranja i djecu sa smetnjama u razvoju kroz njihovo zbrinjavanje, podršku njihovim porodicama i obrazovanje i vaspitanje djece.
“Glas Laktaša”: Kakvu korist od toga imaju korisnici socijalne zaštite?
Direktna materijalna korist u mjesečnim iznosima. Dakle, nezaposlene porodilje 405 KM, lica sa invaliditetom koja su u razvojnom periodu imala teškoće te imaju tjelesno oštećenje 80 do 100%. Zatim, razvoj novih usluga u domovima za djecu, socijalizacija djece – ljetovanje u Bečićima. Korist je u poboljšanju njihovih uslova života i izjednačavanju mogućnosti sa ostalim građanima. Poboljšanje egzistencije i povoljniji uslovi za razvoj djece i korisnika. Podrška u svakom smislu.
“Glas Laktaša”: I ove godine ste ispratili djecu na ljetovanje u Bečiće iz Laktaša ali i iz brojnih drugih opština. Možete li nam reći o kakvom se projektu radi?
Putem ovog Projekta od 2002. godine, u prethodnim godinama na jadranskoj obali ljetovalo je više od 23.000 djece osjetljivih kategorija iz svih opština Srpske. Većina djece je i prvi put na moru, veoma se raduju i dobro provode. Nosioci aktivnosti su Javni fond za dječiju zaštitu i centri za socijalni rad u Republici Srpskoj. Za 2018. godinu, zahvaljujući razumijevanju i podršci Vlade Republike Srpske (1.100.000,00 KM), planirano je da se obuhvati novih do 1.800 djece, kroz 14 smjena u vremenskom periodu od 20. maja do 21. septembra. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite će pružati podršku svim aktivnostima kojima je prioritet najbolji interes djece. Kategorije djece koja kontinuirano učestvuju u Projektu od samog početka su, prije svega djeca korisnika prava iz socijalne i dječije zaštite kao i posebno nadarena djeca i sportisti. Upravo ta različitost i raznovrsnost jesu najveća vrijednost Projekta i služe ostvarenju projektnih ciljeva: razvijanju empatije, pripadnosti vršnjačkoj grupi bez obzira na razlike, uvažavanje razlika te socijalizaciji djece u svakom smislu. Posebno je značajno učešće stručnog i pratećeg osoblja, vaspitača, pedagoških koordinatora, sportskih animatora, medicinskog tima i studenata volontera. Izvršili smo uvid u uslove u odmaralištu – svake godine stručni nadzor i ocijenili ih pozitivno. Spotski tereni, radioničarske prostorije, računarska oprema, djeci je u odmaralištu na raspolaganju sve što im je potrebno da kvalitetno i zanimljivo provedu 10 dana na moru.
“Glas Laktaša”: Ovim projektom su obuhvaćena i djeca bez roditeljskog staranja. U Vašem radu posebnu pažnju posvetili ste djeci bez roditeljskog staranja. Kakva su vaša iskustva?
Svako dijete bez adekvatnog roditeljskog staranja je u sistemu socijalne zaštite putem centara za socijalni rad koji preuzimaju ulogu roditelja kada zakaže roditeljsko pravo. Dom za djecu bez roditeljskog staranja obezbjeđuje socijalno-zdravstvenu zaštitu, vaspitanje i obrazovanje, te osposobljavanje za samostalan život djece i mladih bez oba roditelja, nepoznatih roditelja, napuštenih od strane roditelja, roditelja lišenih roditeljskog prava ili sa zdravstvenim problemima, i sa poremećenim porodičnim i partnerskim odnosima.Program „Transformacija institucija i prevencija razdvajanja djece od porodica“ se realizuje u partnerstvu Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i UNICEF-a Bosna i Hercegovina, uz finansijsku podršku Evropske unije. Ošti cilj Programa je da se omogući da djeca bez roditeljskog staranja, djeca pod rizikom od razdvajanja od porodica i djeca sa smetnjama u razvoju uživaju ista prava i imaju isti status kao i sva druga djeca. Usluge predviđene Transformacijskim i Operativnim planom obuhvataju osnivanje vrtića, uspostavljanje usluge „Predah“, osnivanje resursnog centra sa savjetovalištem, prihvatilišta, dnevnog centra, stanovanja uz podršku i uspostavljanje usluge porodični saradnik – stručna služba za podršku porodici.Uporedo sa ovim programom razvijamo i hraniteljstvo u Republici Srpskoj u cilju da svako dijete ima porodicu i da odrasta u porodičnom okruženju koje je kontrolisano i vođeno stručnim radom. Ukupno u Republici Srpskoj ima 454 djece, 73 u domu, 365 djece u hraniteljskim porodicama a ukupno 177 hraniteljskih porodica.
“Glas Laktaša”: Poseban izazov u Vašem radu su i djeca sa problemima u ponašanju. S obzirom da ste magistar pedagogije kako iz ugla struke gledate na ovaj problem?
U ovoj oblasti se pripremaju brojne promjene. Kao pedagog smatram da je jedno od najvažnijih pitanja škole i društva uopšte reagovati na primjećene probleme i poremećaje u ponašanju djece i mladih. U saradnji sa Pedagoškim zavodom RS centri za socijalni rad i zdravstvene ustanove će zajedno timski rješavati probleme u školama s tim da je akcenat na vraćanju vaspitne uloge školi uz podršku drugih sistema. Zajedno sa Društvom psihologa RS urađeni su instrumenti koji prate ponašanje učenika tako da će se stvarati uslova za identifikovanje eventualnih problema, nadarenosti …a i za poboljšanje odnosa nastavnik- učenik – roditelj.
U slučaju da maloljetnik dođe u sukob sa zakonom, u narednomperiodu će se prolaziti kroz posredovanje između maloljetnika i oštećenog kako bi se izbjegli sudski postupci. Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite je pripremilo kompletan program, predavače i priručnik za ovu novinu u socijalnoj zaštiti maloljetnika koji dođu u sukob sa zakonom. Stručni radnici su veoma zainteresovani za posredovanje ili medijaciju kako je neki nazivaju.
“Glas Laktaša”: Kako djeca i mladi provode svoje slobodno vrijeme? Šta preporučujete roditeljima koje vaspitne postupke da primjene?
Veoma je bitno da slobodno vrijeme djece bude osmišljeno i planirano. Ono mora imati za cilj nešto, mora poslati neku vaspitnu poruku ili razvijati sposobnosti, vještine i radne navike kod djece. Sportske aktivnosti, muzika i takmičenja pa čak i rekreativne aktivnosti moraju pomoći djetetu da razvije sve svoje potencijale i da nema puno besciljnog slobodnog vremena. Recimo, kroz sport se uče pravilima određene igre, takmičenju, pobjedi, porazu a to ih sve priprema za budući život gdje ipak postoje neka pravila u porodici, u društvu na poslu itd. Danas mladi drugačije provode slobodno vrijeme nego što je to bilo prije 20 godina. Preporuka za roditelje je da slobodno vrijeme mora biti planirano i osmišljeno. U školi čak postoje sekcije i rekreativne aktivnosti kao vid vannastavnih sadržaja tako bi trebalo i porodica da da značaj slobodnom vremenu djece.
“Glas Laktaša”: Kakav odnos društvo ima prema starijim osobama? Kakvo je realno stanje vezano za osobe treće dobi? Kako starija lica provode slobodno vrijeme?
Ubrzan ekonomski razvoj i unaprijeđeni životni uslovi (unaprijeđena ishrana, zdravstvena zaštita, obrazovanje i ekonomski napredak u svim sferama života) u razvijenim zemljama, uporedo sa planiranjem porodice i nižom stopom mortaliteta doprinijeli su dužem životu stanovništva. Ovo se smatra velikim dostignućem ljudskog razvoja. Imajući u vidu da se broj starijih lica povećava, dok broj lica u dobi od 0 do 14 godina i od 15 do 64 godina stagnira, te da se to dešava u sve većem broju zemalja, postoji zabrinutost kada se govori o ekonomskim i društvenim kapacitetima društava da se nose sa tim promjenama, a posebno kada su u pitanju ekonomske migracije mlađe populacije i kada starija lica/roditelji i drugi srodnici ostaju bez adekvatne podrške za nastavak kvalitetnog života. Sa druge strane, stečeno iskustvo i znanje starijih osoba predstavljaju pozitivan resurs i značajan izvor znanja i mudrosti za društvo, te se preporučuje ulaganje u zdravo i aktivno starenje s ciljem dobrobiti za cijelu zajednicu. U skladu sa tim, Vlada Republike Srpske se opredijelila za izradu Strategije za unapređenje položaja starijih lica u Republici Srpskoj za period od 2018. do 2027. godine kao sastavnog dijela strateških opredjeljenja u oblasti socijalne zaštite njenih građana. Strategijom su određeni pravci koji bi doveli do većeg zadovoljstva i aktivnog učešća starijih lica, kvalitetnijeg korištenja slobodnog vremena i zdravom starenju (zdravim stilovima života – uključujući ishranu, rekreaciju i vježbanje). Starija lica imaju različite potrebe naročito za druženjem, jer samoća i dosada veoma negativno utiču na njihovo mentalno zdravlje. Analiza je pokazala da kod starijih lica postoji nezadovoljstvo u vezi sa liječenjem, porodicom i nemogućnošću zadovoljavanja različitih potreba. Zbog toga, kao posebno osjetljivu kategoriju stanovništva, starija lica moramo posmatrati sa dužnom pažnjom. Cilj izrade prve Strategije za unapređenje položaja starijih lica u Republici Srpskoj je i vraćanje porodičnih vrijednosti i moralnih normi, razvijanje međugeneracijske solidarnosti prilikom kojih različite generacije mogu biti jedne drugima na usluzi (stariji mlađima, mlađi starijima), te pružanje mogućnosti za zdravo i aktivno starenje.Vizija Strategije je da starija lica budu uvažena i iskorištena kao resurs u zajednici sa svim svojim kapacitetima i kvalitetima uz održiv sistem integrisanih usluga koje podržavaju zdravo i aktivno starenje i poboljšavaju kvalitet života starijih lica. Vizija se može ostvariti kroz bolju informisanost starijih lica i visoku senzibilnost lokalnih zajednica, te sprovođenjem aktivnosti sa ravnopravnim učešćem starijih lica u svim oblastima života (političkim, socijalnim, ekonomskim i kulturnim).Opšti cilj: Unapređenje kvalitete života starijih lica.Strateški ciljevi:Smanjenje siromaštva kod starijih lica,Unapređenje socijalne zaštite za starija lica,Unapređenje pristupa javnim uslugama za zadovoljenje osnovnih životnih potreba starijih lica, sa posebnim osvrtom na ruralna područja,Unapređenje volonterskih aktivnosti za starija lica u lokalnim zajednicama,Povećanje svijesti generalne populacije o potrebama starijih lica,Unapređenje zdravlja starijih lica,Unapređenje pristupa programima cjeloživotnog učenja, sportskim i kulturnim sadržajima za starija lica,Prevencija nasilja nad starijim licima,Zaštita i spašavanje starijih lica u vanrednim situacijama.
“Glas Laktaša”: Obzirom da ste iz Slatine često ste na terenu i u kontaktu sa ženama na selu. Kakav je život na selu?
Žene na selu lijepo mogu da žive samo ako se organizuju. Posla za njih je mnogo više nego ženama u gradu ali čim čovjek ima obaveza on je ispunjeniji. Možemo reći da je žena psihički odmornija na selu, u prirodi gdje je ujutro budi cvrkut ptica a ne gradski žamor. Međutim, rijetko koja žena ima vlasništvo nad svojim imanjem.Često su muškarci ti koji se vode kao zaposleni na poljoprivrednom gazdinstvu, dok žene na selu rade u poljoprivredi kao pomagač. Žene koje žive i rade na selu vode se kao nezaposlene, a zapravo rade ceo dan. Obično prve ustaju, a poslednje idu na spavanje. Na terenu a i u radu sa ženama, organizacijama koje žele da uanprijede položaj žene primjetila sam da žene kada treba da rade, one su u radu najbrojnije na selu, a kada treba da budu vlasnice određene imovine onda su u malom broju. Žene na selu nedovoljno uključene u odlučivanje.Prednosti života na selu su što su fizički aktivne i i mentalno očuvane, same sebi određuju kad će ustati, šta će uraditi. Život u prirodi je lijep, osim bašte žene često idu u šume beru gljive, ljekovite trave i imaju za svoju porodicu prirodne čajeve i namirnice. Troše manje u prodavnicama jer imaju dosta toga u seoskom okruženju.
