BEOGRAD, 21. maja – Skupština Srbije usvojila je danas izmene Krivičnog zakonika koji predviđa doživotni zatvor za ubice dece bez prava na pomilovanje.

Usvajanju zakona prisustvovao je i Igor Jurić, prvi čovek Fondacije “Tijana Jurić”, koja je i njegov inicijator.

Tačno dve godine i dva meseca prošlo je od kada je “Blic” objavio prvi tekst o inicijativi za uvođenje kazne doživotne robije koju su Igor Jurić i Fondacija “Tijana Jurić” pokrenuli u saradnji sa našom redakcijom, čiji je predstavnik Ivan Jovanović takođe danas u parlamentu.

O uvođenju kazne doživotnog zatvora za ubice dece, ali i setu drugih izmena Krivičnog zakonika, danas će se glasati u Skupštini Srbije.

Sakupljeno tri puta više potpise nego što je bilo potrebno
FOTO: ROBERT GETEL / RAS SRBIJA
Sakupljeno tri puta više potpise nego što je bilo potrebno

Tekst koji smo objavili tog marta 2017. pokrenuo je niz drugih naslova sa istom tematikom, niz okruglih stolova, seminara, ali i pisama upućenih državnom vrhu da reaguje i usvoje naš predlog. Naši pozivi i molbe nisu bili bez razloga, jer 158.000 građana stajalo je uz nas. Svi oni dali su svoj potpis i podržali akciju jer svima nam je bio isti cillj – da monstrume koji su sposobni da ubiju ni krivo ni dužno dete, siluju ga do smrti ili ubiju trudnicu, zauvek sklonimo sa ulica.

Sakupljeno 158.000 potpisa građana širom Srbije
FOTO: ROBER GETEL / RAS SRBIJA
Sakupljeno 158.000 potpisa građana širom Srbije

Da bi se došlo do ovoga gde smo sada, Igor Jurić, čovek koji je pokrenuo čitavu ovu ideju, zajedno sa timom Fondacije “Tijana Jurić”, prošao je trnovit put.

Čovek koji je ostao bez ćerke, devojčice Tijane (14) koju je ubio mesar monstrum iz Surčina Dragan Đurić, krenuo je na početku u donkihotovsku borbu sa vetrenjačama. Borbu u kojoj ga je sve vreme jakim držala misao “da želi da veruje da je njegova ćerka morala da umre da se to ne bi dešavalo drugoj deci”: Čovek koji je najveći bol koji može zadesiti nekoga, bol za svojim detetom, preusmerio u pomaganje drugoj deci. Svim silama trudio se da na argumentovan način objasni zašto se doživotni zatvor i to bez uslovnog otpusta za najstrašnije zločine, pod tim se misle ubistva dece, mora uvesti u naš Krivični zakonik.

Edukacija i okrugli stolovi širom Srbije
FOTO: NENAD MIHAJLOVIĆ / RAS SRBIJA
Edukacija i okrugli stolovi širom Srbije

I uspeo je. U januaru ove godine, nakon što je 31. decembra 2018. ministarka pravde Nela Kuburović oformila radnu grupu za izmene i dopune Krivičnog zakonika, predsednik Aleksandar Vučić je najavio uvođenje kazne doživotnog zatvora.

Posle niza sastanaka radne grupe, pre tačno mesec dana, 20. aprila, Ministarstvo pravde usvojilo je sve predloge Fondacije “Tijana Jurić”. U nacrt zakona uvrstilo je kaznu doživotnog zatvora i to bez uslovnog otpusta samo za slučajeve kada su u pitanju ubistva dece i trudnica. Za ostala dela gde je propisana kazna doživotnog zatvora uslovni otpust postoji.

Odmah nakon prvomajskih praznika ovaj zakon iznet je pred poslanike u Skupštini.

Predstavnici radne grupe u
FOTO: VESNA LALIĆ / RAS SRBIJA
Predstavnici radne grupe u “Blicu”

Međutim, baš u tom periodu krenulo se sa peticijama i pokušajima da se usvajanje ovog zakona ospori. Gotovo preko noći dogodila se politizacija čije je donošenje pokrenuo jedan običan čovek, otac žrtve koju je ubio monstrum, pa su čak i oni koji za dve godine nisu želeli da podrže zakon, krenuli da dostavljaju na mejlove razne peticije o uvođenju doživotnog zatvora.

Pored pokušaja da se prisvoje zasluge, ovih dana posebno se ističu oni koji bi da ospore ovu odluku. Pa je tako nekoliko pravnika – advokata, sudija, ali i tužilaca – čak i predstavnik Državnog veća tužilaca, potpisalo peticiju kojom naglašavaju da se takva kazna kosi sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Posle dve godine, koliko traje borba Igora Jurića, svi oni setili su se tek sada kada je predlog pred glasanjem u Skupštini da kritikuju. Pre toga, gotovo da se niko tim povodom nije oglašavao.

Politizacija cele priče

I Igor Jurić je svestan da političari manipulišu čitavom pričom. Bojkot Skupštine od dela opozicije samo je dodatno iskomplikovao priču i omogućio političarima da se i na ovako važnim pitanjimqa skupljaju poeni. Ipak, na stranu sve, najbitnije je daizmene sutra budu usvojene, a zakon počne da se primenjuje.

Šta sve podrazumevaju izmene KZ:

Izmenama Zakona je predviđeno ukidanje kazne zatvora od 30 do 40 godina, i uvođenje doživotne kazne zatvora za najteža krivična dela.

Doživotna kazna je predviđena za teško ubistvo, silovanje, obljubu nad maloletnom osobom, trudnicom i nemoćnim licem, što je u skladu s predlogom Fondacije ““Tijana Jurić”” koji je podržalo oko 160.000 građana.

Doživotna kazna zatvora proširena je i na sva druga krivična dela za koja je prema važećem zakonu predvidjena kazna od 30 do 40 godina. Ta dela su ubistva predstavnika najviših državnih organa, teška dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije, udruživanje radi vršenja krivičnih dela, genocid, zločin protiv čovečnosti, ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, terorizam…

Skupština Srbije
FOTO: DUŠAN MILENKOVIĆ / RAS SRBIJA
Skupština Srbije

Predviđeno je da osuđenik na doživotni zatvor može uslovno da se otpusti nakon izdržanih 27 godina zatvora. U skladu sa inicijativom Fondacije “Tijana Jurić” predviđeno je, medjutim, da sud ne može otpustiti osuđenog za krivična dela određena tom inicijativom – za one koji su osuđeni zbog ubistva dece, trudnica i nemoćnih lica.

Predviđene su i strože kazne za povratnike učinilaca krivičnih dela. Pooštravaju se kazne za zlostavljanje i mučenje, nasilje u porodici, poresku utaja, ubijanje i zlostavljanje životinja, sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, napad na službeno lice u trenutku vršenja službene radnje, učestvovanje u grupi koja sprečava službeno lice u vršenju službene radnje i nasilničko ponašanje na sportskim utakmicama.

Izmene i dopune usklađene su s međunarodnim telom koje postavlja globalne standarde u oblasti borbe protiv pranja novca i borbe protiv terorizma. Uvodi se i novo krivično delo – napad na advokate, što je u skladu sa predlogom Advokatske komore Srbije.

Tri udarca

Zakon “tri udarca” u izmenjenom Krivičnom zakoniku odnosiće se na strože kažnjavanje onih koji se uporno vraćaju kako kriminalnim radnjama, tako i nasilju. Ovaj zakon odnosiće se na sve one koji dva ili više puta učine krivično delo s umišljajem. U praksi, to će značiti da onaj koji dva puta ili više završi pred sudom zbog nasilja u porodici sada će biti kažnjen robijom ne kraćom od polovine zaprećene kazne. Dakle, ako je kazna do pet godina robije, najmanje na dve i po. Takođe, kazna neće moći da mu se ublaži. I da, mora na robiju.

Droga

Minimalna kazna za uzgajivače opijuma i konoplje (osnovnih derivata za proizvodnju heroina i marihuane) povećava se na godinu dana sa ranijih šest meseci. Čak i onaj koji samo drži veću količinu narkotika (dakle, ne jedan džoint) može se kazniti zatvorom od tri do 10 godina. Do sada su kazne za posedovanje narkotika bile znatno niže, a dokazivanje namere za distribuciju droge uvek je stvaralo probleme tužilaštvima.

Priprema dela

To je takođe nova tačka zakona. Nacrt podrazumeva da će se za pripremu ubistva, ali i drugih krivičnih dela kažnjavati i oni za koje policija i tužilaštvo imaju saznanja i dokaze da su pripremali ubistva, odnosno sva krivična dela za koje je zaprećena kazna viša od pet godina. Ovaj član zakona osmišljen je upravo da bi bio zadat udarac mafijaškim klanovima.

Napad na advokate

U pitanju je novi član Krivičnog zakona 336B. U njemu se kaže da onaj koji napadne advokata ili člana njegove porodice može da bude kažnjen zatvorom do tri godine.

Ako mu nanese lake telesne povrede, predviđena je kazna od jedne do pet godina, uništenje imovine kazniće se robijom do dve godine. Ova dela oštrije su kažnjena samo kad se dogode u vezi sa poslom koji advokat obavlja.

 

Blic