LAKTAŠI, 22. januara – Od početka 1990. godine, u Otadžbini smo počeli da objavljujemo zapise Dražinih četnika nastale u emigraciji. Objavili smo desetine knjiga i više stotina njihovih članaka. Prošle su 34 godine i odavno smo pomislili da su nam sve knjige iz emigracije poznate, kada se javio prota Dragan Veleušić iz Milvokija sa jednim velikim otkrićem – memoarima Mitra Trivunčića, četničkog komandanta iz Bosanske krajine.


Prota Veleušić, sada u penziji, jedan je od najpoznatijih naših sveštenika u Americi, blagodareći svojim govorima na nacionalnim skupovima, člancima u emigrantskim novinama, kao i zanimanju za srpsku istoriju, naročito iz perioda Drugog svetskog rata, jer je i njegov otac bio četnik u Zapadnoj Bosni.

Tako, istražujući po američkim arhivima, prota Dragan Veleušić je našao mikrofilmovane, neobjavljene, memoare Mitra Trivunčića. U njima je obuhvaćen celi Drugi svetski rat, od aprilske katastrofe 1941, preko početka genocida nad Srbima, zatim srpskog ustanka, pojave komunista i njihove antisrpske akcije, pa sve do povlačenja u Italiju, septembra 1945. godine. Tu se Trivunčić sa grupom preživelih saboraca priključio najvećoj grupi četnika, u logoru Eboli kod Napulja, a kasnije je emigrirao u Englesku, gde je i preminuo. Drugačije rečeno, Trivunčić je ratovao i četiri meseca posle završetka Drugog svetskog rata.

O događajima u Zapadnoj Bosni, i posebno Trivunčićevoj Krajini, komunisti su napisali hrpu knjiga, u kojima su, kao što im je i inače bio običaj, sve okrenuli naglavačke. Trivunčić u svom radu često citira komunističke knjige, ukazujući na naopako tumačenje događaja – dato na ”časnu partijsku reč” – u kojima je on lično učestvovao. Te komunističke knjige odavno su zaboravljene, pa čitanje citata iz njih dobro dođe kao podsećanje na jedno zlo doba. Ujedno, imamo priliku da na delu vidimo kako istina pobeđuje laž.

Mitar Trivunčić je tokom većeg dela rata bio komandant Treće brigade Bosansko-krajiškog korpusa, pod komandom vojvode Uroša Drenovića, a u sastavu Komande Zapadne Bosne pukovnika Slavoljuba Vranješevića. Jedno vreme, posle pogibije vojvode Drenovića, Trivunčić je bio vršilac dužnosti komandanta korpusa.

Teritorija korpusa na jednoj strani graničila se sa Dinarskom četničkom divizijom vojvode Momčila Đujića, a na drugoj sa Srednjobosanskim korpusom majora Lazara Tešanovića. Sve ove tri jedinice bile su najisturenije prema komunističkoj ”Bihaćkoj republici”. Rečju, ispred njih nalazili su se komunisti, a iza njih, sve do bugarske granice – četnici. Ovo je važno napomenuti zbog propagande da su komunisti dominirali teritorijom zapadno od Drine. Dakle, reč je o teritoriji zapadno od Vrbasa, i to od proleća 1942. godine.

Trivunčićevi memoari su, koliko se za sada zna, jedini memoari nekog četnika iz Bosanske krajine. Zato je, za istoriografiju, od značaja celi njihov sadržaj. Međutim, kako danas izgleda, deluje da su najvažnije stranice o dr Mladenu Stojanoviću, pošto se kod našeg naroda u zapadnim krajevima uvrežilo mišljenje da je ovaj komunista bio Srbin (ne samo po poreklu) i čak da su ga zbog navodnog srbovanja ubili njegovi drugovi, a ne četnici.
Kao i dobar deo komandanata iz Zapadne Bosne, i Mitar Trivunčić je poznavao dr Mladena Stojanovića. Sretali su se na konferencijama na kojima su četnici pokušavali da izbegnu građanski rat, a komunisti da preuzmu komandu nad svima.

Upravo Stojanovića Trivunčić označava kao komunistu koji je ”prednjačio u teroru nad srpskim narodom”. Pored ostalog, na čelu od 150 odabranih proletera, Stojanović je krajem decembra 1941. sa Kozare otišao na teren Podgrmeča, radi boljševizacije ovog kraja. Do polovine februara 1942. godine Stojanovićeva grupa je u Podrgmeču likvidirala oko 300 Srba i Srpkinja, delom ”naroda u pozadini”, a delom boraca koji nisu hteli da pređu u partizane.

Posle ovoga, Mladen Stojanović je sa istim zadatkom prešao u Zmijanje, ali je tu doživeo poraz. Usledila je konferencija Komunističke partije u Skender Vakufu, od 21. do 23. februara 1942. godine. Stojanović je podneo izveštaj o svom radu od kraja decembra, a potom je predložio plan za buduće akcije. Ukratko, odlučeno je da se svim snagama napadnu četnici u Zapadnoj Bosni i tek tada je ovde počeo građanski rat. Simbolično, glavni napad komunista izveden je na Vaskrs.

Još jednom, dugujemo veliku zahvalnost proti Veleušiću što je otkrio ovu vrednu knjigu, ali i za napor da je prekuca sa mikrofilmova i dopuni člancima koje je Trivunčić objavljivao u emigrantskoj štampi.


Detalji iz knjige ”Četnici ljute Krajine”

  • Istina o četnicima Ljute Krajine iz do sada neobjavljenog dnevnika Mitra Trivunčića, komandata Treće četničke brigade Bosanko-krajiškog četničkog korpusa JVuO, a poslije Drugog svjetskog rata emigranta u Engleskoj
  • Autentični zapisi o ustanku Srba na prostoru Banjaluke, Mrkonjić Grada, Jajca, Šipova, Kupresa, Kotor Varoša, Teslića, Čelinca, Kneževa, Donjeg Vakufa, Bugojna, Drvara, Grahova, Glamoča, Prijedora, Prnjavora, Ključa, Sanskog Mosta
  • Do sada nepoznati detalji o vojvodama Urošu Drenoviću, Lazaru Tešanoviću, majoru Slavoljubu Vranješeviću, Radi Radiću i ostalim komandantima Ljute Krajine
  • Autentična svjedočenja o junaštvu srpskih četnika Ljute Krajine u borbama protiv okupatora, ustaša i komunista
  • Istina o zvjerstvima Hitlerovih, Pavelićevih i Brozovih zločinaca nad srpskim narodom i sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve u zoni Bosanko-krajiškog i Srednjobosanskog četničkog korpusa JVuO
  • Istina o bježaniji Tita i njegovog štaba ispred srpskih četnika u Podgorju kod Mrkonjić Grada 4. oktobra 1942. godine i autentična svjedočenja o tome kako su Broz i njegovi dželati koristili srpsku nejač, starce i žene, kao živi štit, kako bi se sačuvali u napadu srpskih boraca Ljute Krajine
  • Bolna svjedočenja o strijeljanju nadužnih srpskih civila kod Mrkonjić Grada od strane zlikovaca iz Crnogorske partizanske brigade pod komandom Peka Dapčevića, a koje je Broz lično naredio
  • Da li je Mladen Stojanović onakav kakvim ga opisuje komunistička propaganda ili stvari stoje mnogi drugačije?
  • Kakva je Stojanovićeva njegova uloga u stravičnim zločinima počinjenim nad srpskim narodom podgrmečkog kraja u periodu od 28. decembra 1941. do 15. februara 1942. godine?
  • Bolna sjećanja na proboj srpskih četnika Ljute Krajine iz porobljene Otadžbine kroz ustaške i komunističke linije ka savezničkim logorima u Italiji
  • Posljenje riječi Mitra Trivunčića, komandata Treće četničke brigade Bosanko-krajiškog četničkog korpusa JVuO izgovorene u emigraciji u Engleskoj: Komunisti srpskog porijekla – prokleta vam duša!
  • Knjigu priredio: protojerej – stavrofor Dragan Veleušić, starješina hrama Svetog Save u Milvokiju
  • Predgovor: Miloslav Samardžić, glavni urednik Izdavačke kuće ’’Pogledi’’ Kragujevac
  • Knjigu možete naručiti na broj telefona – viber:  065 274 477 ili na mejl redakcije ’’Glasa Laktaša’’ info@glaslaktasa.com