LAKTAŠI, 13. oktobra – Kako smo ispratili ljeto, i dani sa visokim temperaturama zraka su iza nas, svjedočimo sve većem broju ljudi zaraženih COVID-19 virusom. U čitavoj Evropi brojke su iz dana u dan sve veće, a ni u našem okruženju situacija nije mnogo drugačija. Zapitali smo se šta je to drugačije u odnosu na ljeto, i zašto se broj zaraženih drastično povećava?
Stručnjaci kažu da su glavni problem niske temperature i to što naše ponašanje tokom zime može stvoriti osnovu za neko super širenje.
„Tipično za viruse, problem tokom zimskih meseci je taj što se ljudi nalaze u zatvorenijim prostorima i udišu isti vazduh tokom dužeg vremenskog perioda“, kaže dr Shannon Sovndal, medicinska direktorka hitne medicinske službe u Boulderu u Koloradu i autorka Fragile. To je problem s obzirom na to da je postalo očigledno da COVID-19 uspijeva u prenatrpanim sredinama, posebno u zatvorenim.
Pored činjenice da zima ljude tjera unutra, grijanje u zatvorenom može vam isušiti nozdrve, što će vas učiniti podložnijim za hvatanje virusa. Kratki dani i manje vremena na otvorenom znači da stvaramo manje vitamina D, koji nam može pomoći u suzbijanju bolesti.
Što se tiče toga da li COVID-19 bolje preživljava na hladnom vazduhu, o tome bi se dalo raspravljati. Generalno, virusi mogu bolje preživeti u hladnijoj i suvoj klimi. Potrebno je uraditi još studija da bi se potvrdilo da je to tačno za COVID.
„Životni vijek virusa se ne mijenja drastično u odnosu na ono što smo do sada videli [u hladnijim mesecima]“, objašnjava dr Sovndal.
Ističe da još uvijek ne znamo mnogo o COVID-19 i kako se on širi. Kako vreme postaje sve hladnije, imajte na umu da je socijalno udaljavanje od drugih presudno. Ako morate da budete u javnom ili prepunom zatvorenom prostoru, obavezno nosite masku, operite ruke i držite se što dalje od drugih ljudi.
