LAKTAŠI, 10. oktobra – Poslovnu zonu Aleksandrovac u toku godine proširili smo za dodatnih 38 hektara, što je preduslov za nove investicije, kao što je i italijanske kompanije PMP. Pored tog giganta, već sada postoji nekoliko ozbiljnih interesovanja investitora iz oblasti automobilske i metaloprerađivačke industrije za pokretanje proizvodnje u proširenom dijelu te zone, rekao je u intervjuu “Glasu” gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.
On je naveo i da, ukoliko se neka od tih investicija realizuje u naredne dvije, tri godine, moglo bi biti otvoreno od 200 do 300 radnih mjesta.
– Sve će zavisiti od dinamike ulaganja – kazao je Bojić sa kojim smo razgovarali i o problemima sa kojima se susreću mještani.
GLAS: Nedavno je privredni gigant, italijanski PMP otvorio jednu od najsavremenijih livnica u Evropi u Aleksandrovcu. Kako uspijevate privući strane investicije u ovom izazovnom vremenu?
BOJIĆ: Poslovna zona Aleksandrovac zbog lokacijskih i infrastrukturnih pogodnosti te efikasne gradske administracije izaziva veliko interesovanje privrednika. Iz tog razloga, aktivno radimo na unapređenju infrastrukture u zoni – od saobraćajne povezanosti, kapaciteta električne energije do komunalne opremljenosti, a sve kako bismo investitorima pružili najbolje uslove za rad i razvoj. Nastavićemo raditi na privlačenju investicija kroz unapređenje poslovnog ambijenta, pojednostavljenje administrativnih procedura i pružanje podrške od prve ideje do realizacije projekta. Naš cilj je da Laktaši ostanu prepoznatljivi kao najpoželjnija destinacija za ulaganja u Republici Srpskoj i kao lokalna zajednica koja nudi sigurno i stabilno okruženje za razvoj privrede i zapošljavanje.
GLAS: Laktaši su po treći put ovjerili status grada sa povoljnim poslovnim okruženjem prema BFC SEE standardu. Koji je recept za to? BOJIĆ: Dobiti taj sertifikat nije bilo lako, mnogo smo stvari u tom procesu usvajali kao primjere dobre prakse i preporuke koje u prvi plan stavljaju privredu. Jednom uspostavljene prakse koje su uticale na naš odnos sa privrednicima zadržali smo i potvrda za to je i obnova prestižnog sertifikata. To je pokazatelj da radimo sa jasnim ciljem – da Laktaši budu grad sa stabilnim i povoljnim poslovnim okruženjem. Od prvog kontakta pa do realizacije investicije trudimo se da olakšavamo poslovni put investitorima. Recept nije komplikovan – slušamo potrebe privrede, radimo na efikasnosti, skraćujemo procedure i trudimo se da budemo pravi servis za sve koji žele da ulažu i rade u Laktašima. Ulažemo i u infrastrukturu i detaljno se bavimo prostornim planiranjem, jer bez toga nema ozbiljnog razvoja.
GLAS: Mještani Trna žale se na prebrzu vožnju ulicom Cara Dušana i to posebno kod kafe-bara “Oskar” i marketa “Đurić”. Da li grad i na koji način planira da riješi taj problem?
BOJIĆ: Ulica Cara Dušana bila je u nadležnosti preduzeća “Putevi RS”, a od septembra 2024. preuzeta je na upravljanje i održavanje od njih u nadležnost grada. Od tada grad upravlja i održava navedenu ulicu, a sve s ciljem bezbjednog odvijanja saobraćaja. U zoni Osnovne škole postavljen je taster semafor za prelazak pješaka. Takođe, u toku je tender za nabavku bezbjednosne svjetlosne saobraćajne signalizacije na mjestima gdje se kreće veći broj pješaka, a obuhvatajući i mjesta koj navodite u pitanju.
GLAS: Problem u gradu stvaraju i podzemne vode jer usljed većih padavina dolazi do poplava. Kako riješiti taj problem?
BOJIĆ: Tačno je da su se nakon obilnih padavina dešavala plavljenja nekih objekata u gradu. Posljedica plavljenja se može posmatrati na dva načina, i to usljed nemogućnosti kanalizacionih kolektora da prime velike količine vode i nestanak struje gdje nisu mogle potopne pumpe da rade u podrumima da prepumpaju vodu koja se skupljala u sabirne šahtove. U toku je postupak obezbjeđivanja kreditnih sredstava putem Svjetske banke iz kojih će se, između ostalih projekata, rješavati i problem koji ste naveli.
GLAS: Šta je urađeno od obećanog za godinu dana od Vašeg reizbora na poziciju gradonačelnika?
BOJIĆ: Jedan od najznačajnijih projekata je Srednjoškolski centar, koji je započet ranije, ali je završen u ovoj godini i škola je počela sa radom. Nadograđena je i Ambulanta porodične medicine u Trnu, privodi se kraju gradnja objekta za produženi boravak u Osnovnoj školi u Laktašima, dok smo u Trnu to završili. Kontinuirano ulažemo i u vrtiće, društvene domove i druge javne objekte. U oblasti vodosnabdijevanja okončavaju se radovi na sistemskim mjerama, koje obuhvataju izgradnju transportnih cjevovoda sa sistema koji imaju viška vode na sisteme koji su u deficitu s vodom, te se tim projektima dugoročno rješavaju problemi vodosnabdijevanja. Pri kraju je i izgradnja fekalne kanalizacije u Trnu za šire područje i obuhvatiće više od 250 korisnika. Izgrađeno je i više putnih pravaca.
Faze
GLAS: Koje projekte je grad u proteklih godinu dana planirao, a nije došlo do njihove realizacije i zbog čega?
BOJIĆ: Nemamo planiranih, a nerealizovanih projekata, odnosno projekata koji nisu u realizaciji. Svaki projekat ima svoje faze realizacije, i to od izrade planske i projektne dokumentacije do pribavljanja odgovarajućih dozvola pa do same realizacije projekta i stavljanja u upotrebu. Za svaki od tih koraka potrebno je sprovesti određenu proceduru. Dakle, imamo projekata koje smo završili, a drugi se nalaze u procesu realizacije.
