LAKTAŠI, 04. maja – Čuveni narodni lekar Vasa Pelagić zapisao je koje biljke treba da beremo u svakom mesecu u godini…

Živeći u prirodi čovek je kroz vekove i pokolenja sticao dragoceno iskustvo. Pored ostalog otkrio je otrovnost, lekovitost i hranljivost raznog bilja sa kojim se svakodnevno sretao u večitom lutanju i borbi za bolji, lakši život.

U XIX i XX veku nauka je pritekla u pomoc. Hemijskim ispitivanjima utvrđeno je u kojoj je fazi razvoja izvesna biljka najbogatija lekovitim sastojcima.

Takođe je otkriveno da lekoviti sastojci nisu uvek podjednako raspoređeni u svim biljnim organima. Po pravilu, u doba cvetanja biljka ima najviše lekovitih sastojaka u listovima i cvetovima, a na kraju vegetacije u podzemnim organima, plodovima, semenju i kori.

Prema tome: od vremena berbe u mnogome zavisi lekovitost biljke. Ovo moraju znati i oni koji beru bilje za domacu potrošnju, a pogotovo oni koji reše da sakupljaju bilje na veliko za trgovinu.

Pošto lekovito bilje može doneti prilične prihode, naročito porodicama brđana i planinaca sa mnogo dece, neophodno je potrebno znati kad koje bilje treba birati. Razumljivo je da nijedan biljarski kalendar ne bi mogao biti potpuno tačan, jer je naša zemlja prostrana i ima vrlo raznovrsnu klimu, reljef i biljni svet.

Tako na primer, dok u Beogradu lipa cveta obično u junu, u primorju ona cveta već početkom maja, a kada se popnemo na Rudnik, zbuni nas i obraduje lipa koja cveta tek u julu. Dok se mi u Beogradu u februaru mrznemo od hladnog severca i snega, dotle u Dubrovniku cveta ruzmarin.

Vreme cvetanja zavisi i od godine. Tako nekih godina podbel cveta već u januaru, dok znamo da on po pravilu cveta tek u martu i aprilu. O svemu tome napredan biljar mora da vodi računa; uvek mora biti budan, stalno u prirodi da ga ne bi nespremnog iznenadilo rano proleće, jer ako sa berbom zadocni, žetva je izgubljena i godina je propala za tu biljku. Zbog toga ovaj kalendar i ne može biti tačan za sve naše krajeve i za sve godine, ali ipak moze korisno posluziti našim vrlim biljarima kao putokaz i gruba orijentacija u radu.

Kad koje bilje treba brati

Januar: imela.

Februar: imela, borovi, brezovi i drugi pupoljci, zubača i pirevina, maslačak, cvet podbela i drugo.

Mart: zubača, hrastova i druge kore, jagorčevina, kopriva, krušina, ljubičica, maslačak, pirevina, podbel, repušina, srčenjak, pupoljci od topole, breze i drugog drveća, velika bedrenika, vodopija, vrbova kora i drugo.

April: božur, dobričica, glog, gorka detelina, gorocvijet, jagorčevina, kamilica, kopriva, lazarkinja, ljubičica, dan i noć; maslačak, oman, plučnjak, podbjel (cvet i list), repušina, rusa, rusomača, sasa, srčenjak, trn, velika bedrenika i dr.

lecenje-biljem-prema-vasi-pelagicu-evo-koji-se-cajevi-piju-u-februaru-a-koji-u-martu2

Maj: božurov i bagremov cvet, bokvica, breza, buhac, bunika, digitalis vunasti, djurdjevak, divlji kesten, dobričica, glog, gorka detelina, gorocvet, islandski lišaj, jagoda, kamilica, kopriva, kesten pitomi, kopriva mrtva, kupina, lazarkinja, lipa, maslačak, majkina dušica, matičnjak, milogled, medvjedje groždje, plučnjak, podbjel, rastavić, rusa, virak, zova, žalfija..

Jun: beli slez, bokvica, borovnica, breza, brusnica, buhac, bunika, dan i noc, digitalis, divizma, dobričica, glog, gorka detelina, hajdučica, islandski lišaj, kesten pitomi, jagoda, jagorčevina, kantarion, kičica, kopriva mrtva bijela, kruška, kupina, malina, matičnjak, majkina dusica, majska ruža, nana, nar, neven, orah, pelen, plučnjak, rusomača, rutvica, rastavic, različak, sljez crni, sitnica, suručica, tatula, titrica ili kamilica, turčinak, velebilje, virak, vranilovka, zova, žavornjak i dr.

Jul: bokvica, borovnica, breza, brdjanka, brusnica, bunika, crtvotočina, divizma, divlja ruža, dupčac, hajdučka trava, islandski lišaj, jagoda, kadulja ili žalfija, kantarion, kim, kokotac, kopriva bijela mrtva, kupina, lavandula, lipa, matičnjak, majoran, miloduh, mrazovac, nana, orah, pelen, podbjel, rastavic, rosulja, sljez bijeli, sljez crni, sitnica, tatula, timijan, titrica, trandavilje, troskot, velebilje, turčinak, vidac, virak, vranilovka, vratič, zova, žavornjak…

Avgust: bokvica, borovnica, brdjanka, bunika, čemerika, crvotočina, divizma, hajdučica, hmelj, ivanjsko cvijeće, islandski lišaj, kantarion, kim, kleka, kopriva, kupina, majoran, majkina dušica, mrazovac, miloduh, neven, pasulj, pelen, petrovac, podbjel, slez beli i crni, sitnica, smilje, smrduša, srcopuc, razgon, razlicak, rosulja, rutvica, tatula, trandavilje, troskot, velebilje, vidac, vratič, žavornjak…

Septembar: čemerika, crvotočina, digitalis vunasti, divizma, divlja ruza(šipak), drenjine, hmelj, hrastova kora i zir, islandski lišaj, klekinje, kokotac, krušina, lincura, morac, mrazovac, nana, nar, navala, neven, odoljen, oman, orah, oskoruša, pasulj, pasdren, pelen, peršun, pirevina, repušina, sapunjača(crvena i bijela), sljez bijeli, sitnica, tatula, trava od srca, trandavilje, trnjine, velebilje, vratič, zečji trn, slatki koren, zubača, žutika i dr.

Oktobar: angelika, apta, brđanka, čemerika, dunja, glog, idjirot, jedić, klekinje, kopriva, lincura, maslačak, morač, navala, odoljen, pasdren, pasulj, peršun, repušina, sapunjaca, salep, sljez bijeli, tatula, trava od srdobolje, srčenjak, trnjine, zečji trn, slatki korijen, zova i dr.

Novembar: gloginje, idjirot, klekinje, maslačak, odoljen, zubača, repušina, trava od srdobolje, bundevino seme, zečji trn, zubača i dr.

Decembar: imela.

Ovaj biljarski kalendar treba kao neki plakat krupnim slovima da bude prepisan i da bude na zidu u svakoj školi, zadruzi, opštini i na svakom mestu gde se narod okuplja. I to je jedan od načina obaveštavanja, narodnog prosvećivanja i stalan podsetnik šta se kog meseca može sakupljati.

Izvor: lijekpriroda.blogspot.com/Lovesensa.rs