LAKTAŠI, 18. januara – Praznik se vezuje za slavu krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.

Foto: Profimedia

Srpska pravoslavna crkva 18. januara slavi Krstovdan, kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili veru.

Praznik se vezuje za slavu krštenja Isusa Hrista, kao i za dan posvećen svetom Jovanu Krstitelju, koji ga je krstio u reci Jordanu.

 

Vernici Srpske pravoslavne crkve i drugi pravoslavni hrišćani slave Krstovdan, kao uspomenu na prve hrišćane koji su primili veru na samom početku hrišćanske propovedi.

 

Prema predanju, prvi koji su primili hrišćansku veru i prve pouke nove vere pominju se kao katihumeni ili – oglašeni, dok je u srpskoj crkvi i narodu dan krštenja prvih hrišćana poznat kao – Zimski Krstovdan.

Zimski Krstovdan slavi se uvek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.

 

U kalendaru SPC nije obeležen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.

 

Foto: Profimedia
Foto: Profimedia

 

U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.

 

Krstovdanska vodica se posle vodoosvećenja deli vernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja.

 

Krstovdan uoči Bogojavljenja je posni dan za pravoslavne vernike, bez obzira na to koji dan u nedelji “pada”.
U nekim krajevima Srbije postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu.

 

Ako se krst smrzne, veruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva.

 

Izvor: Crkvaljubovija.blogspot.rs/ Stilkurir