Aktuelnosti

BOL OD TUGE STVARNO POSTOJI: Zašto vas BOLI SRCE KADA PATITE

Aktuelnosti

Urednik

11.02.2019.

BOL OD TUGE STVARNO POSTOJI: Zašto vas BOLI SRCE KADA PATITE

LAKTAŠI, 11. februara – Iskustvo fizičkog i emotivnog bola samo naizgled deluju kao dve različite i odvojene stvari.

Kada su osećanja povređenja, možemo da iskusimo fizičku bol. Evo kako nastaje bol u grudima od tuge. U narodu se kaže “srce me boli” i “utroba mi se steže, prevrće, grči” i to uopšte nisu metafore. Ovi izrazi tačno opisuju iskustvo emotivnog i fizičkog bola kroz koji prolaze ljudi kada duboko pate.

Iskustvo fizičkog i emotivnog bola samo naizgled deluju kao dve različite i odvojene stvari. U realnosti su ta dva iskustva usko povezana. Za emotivni bol su odgovorne iste regije mozga kao i za fizički bol. Zbog toga su fizički i emotivni bol toliko isprepletani.

Kada nas zaboli srce od tuge, to se događa zato što stresna osećanja u nama izazivaju fizičke senzacije vezane za stres, poput stezanja u grudnim mišićima, ubrzanog rada srca (tahikardija), pojačane stomačne aktivnosti i kratkoće daha, gubljenja daha, znojenja, nesvestice…

*Ali kako emocije mogu da izazovu fizičke senzacije?

Naučnici ne znaju kako tačno do ovoga dolazi, ali najnovija istraživanja bola otkrivaju moguću tajnu vezu koja spaja um i telo. Prema studiji Univerziteta Arizona i Merilend sprovedene 2009. godine, aktivnost moždane regije koja reguliše emotivne reakcije (anterior cingulate cortex) može obajsnitikako emotivna uvreda mođe izazvati biološku reakciju.

Pomenuta moždana regija odgovara na stresno iskustvo pojačavajući aktivnost vagus nerva. Ovaj nerv počinje u moždanom stablu i prolazi kroz vrat, grudi i abdomen. Kada je vagus suviše stimulisan, on proizvodi osećaj bola u grudima i mučnine u želucu.

Srčani bol nije jedini način na koji se emotivni i fizički bol prepliću i dovode u vezu sa centrima u mozgu. Nedavne studije pokazuju i to da čak i posredno iskustvo emotivnog bola, tj. empatija sa drugom osobom koja tuguje i pati, takođe budi naše receptore za bol.

Istraživanja takođe pokazuju da empatija nije samo ljudska osobina. U naučnom radu objavljenom 2006. godine opisano je ponašanje miševa u kavezu. Kada jedan miš vidi svog cimera da se uvija od bola i njegova osetljivost na bol raste. Kada je miš u kontaktu sa neozleđenim, dobro raspoloženim mišem, njegova osetljivost na bol opada.

Za ovim naučnim istraživanjem je usledila i studija ljudskog mozga koja je uključivala MRI snimke i iz nje se jasno vidi da jednostavan ljudski, prijateljski čin, poput držanja za ruku, može znatno da umanji bol, tj. da otupi reakciju mozga na fizički bol.

U iščekivanje, iskušavanje bola i regulisanje negativnih emocija uključeno je nekoliko regija mozga:

Desni moždani otok (right anterior insula) koja reguliše motorne i kognitivne funkcije.

Velika frontalna moždana vijuga (Superior frontal gyrus) zadužena za samosvest i procesuiranje oseta

Hipotalamus koji povezuje nervni sistem sa endokrinim sistemom.

Iako biološki putevi koji povezuju fizički i mentalni (emotivni) bol nisu još uvek sasvim jasni, studije poput gore navedenih otkrivaju da ta veza postoji, da je veoma tesna i da je fizički bol koji iskušavamo dok patimo, mučnina u želucu i bol u grudima od tuge i te kako realan.

(BalkansPress / Naukaitehnologija.com)

Gradiška: Još samo korak do otvaranja novog terminala

Aktuelnosti

Urednik

11.02.2019.

Gradiška: Još samo korak do otvaranja novog terminala

GRADIŠKA, 11. februara – Novoizgrađeni carinski terminal Gradiška na useljenje će čekati još bar nekoliko mjeseci, a iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH kažu da su trenutno u procesu pribavljanja upotrebne dozvole te da očekuju da bi je mogli dobiti u aprilu ili maju.

“Tada će se steći uslovi da počnemo planirati preseljenje naše carinske ispostave, koja se trenutno nalazi u centru grada, na lokaciju novog carinskog terminala”, rekao je za “Nezavisne” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO.

Po njegovim riječima, čim se sve završi, Uprava planira preseliti carinsku ispostavu i na takav način olakšati funkcionisanje dijela grada u kojem se sad nalazi carinska ispostava i gdje su konstantno blokade ulica zbog velikog broja kamiona koji ne mogu da stanu u postojeći terminal, već se parkiraju u okolnim ulicama.

“Preseljenjem na novu lokaciju svi kamioni će se od dolaska u carinski terminal do završetka postupka carinjenja nalaziti na novoj lokaciji izvan grada”, rekao je Kovačević.

U ovom trenutku na novom carinskom terminalu ne radi niko, a tek dobijanjem upotrebne dozvole i preseljenjem carinske ispostave, nova lokacija će biti u funkciji. Naravno, potpuna funkcija i novog graničnog prelaza u Gradišci biće moguća tek nakon izgradnje novog mosta na rijeci Savi.

Zoran Adžić, načelnik Gradiške, kaže da će novosagrađeni carinski terminal imati puni smisao tek kada bude napravljen most.

“Prije toga, otvaranje carinskog terminala samo će otežati i zakomplikovati situaciju u Gradišci, ukoliko se oko Gradiške ne izgradi zaobilaznica. I sada je situacija katastrofalna zbog gužvi, čemu ste svjedoci kada putujete kroz Gradišku”, rekao je Adžić za “Nezavisne”.

Novoizgrađeni moderni carinski terminal u Gradišci, podsjetimo, građen je po evropskim normama. U Kompaniji ITC Zenica ranije su rekli da je izgradnja objekta trajala 19 mjeseci, da je bilo angažovano 50 radnika, gdje spadaju građevinci visokogradnje i niskogradnje, metalci, zanatlije, mašinci, električari i vodoinstalateri.

“Granični prelaz sadrži centralni objekat, carinsku kontrolu, objekte za kontrolu putnika i vozila, fitosanitarnu kontrolu, tehnički pregled vozila, veterinarsku inspekciju, kontrolne kabine, restoran, špediterske blokove, sanitarne objekte, saobraćajnu infrastrukturu, uključujući vertikalnu i horizontalnu saobraćajnu signalizaciju”, rekli su ranije iz ITC-a.

Oni su istakli da granični prelaz Gradiška ima šest ulaznih i izlaznih traka, 70 parking mjesta za teretna vozila na ulazu u BiH i 30 parking mjesta za teretna vozila na izlazu iz BiH.

“Postoji devet objekata koji su opremljeni savremenom opremom, 15 kontrolnih kabina te tri nadstrešnice”, kažu iz ove kompanije.

Nezavisne

I MI MANEKENA ZA TRKU IMAMO Deda Slavko u desetoj deceniji VJEŽBA, TRČI, VOZI AUTO

Aktuelnosti

Urednik

11.02.2019.

I MI MANEKENA ZA TRKU IMAMO Deda Slavko u desetoj deceniji VJEŽBA, TRČI, VOZI AUTO

OŠTRA LUKA, 11. februara – Slavko Pantić iz Usoraca kod Oštre Luke aktivan je vozač i u desetoj deceniji života. Omiljen je među mještanima, jer iako ima 93 godine, ovaj vitalni penzionisani lugar, svakodnevno rekreativno istrči po nekoliko kilometara. Slavko rakiju nije probao više od pet decenija, a njegov recept za zdrav život su aktivnost i konzumacija bijelog luka.

Za sebe kaže, “tek” su mu 93 godine. Vedrog duha i izuzetno aktivan, penzionisani lugar Slavko Pantić iz Usoraca kod Oštre Luke omiljen je među mještanima.

Iako je u desetoj deceniji života i dalje vozi automobil. Vozačku dozvolu ima više od pola vijeka. Svakodnevno, za volanom, pređe po nekoliko kilometara.

– Kad zatreba idem i u Prijedor, ne idem dalje – kaže Pantić.

Na pitanje da li se desilo da ga zaustavi policija, devedesttrogodišnji Slavko kaže da jeste, uglavnom slučajno. Kako je rekao, ne vozi prebrzo, od 60 do 80 kilometara na čas.

Vozačku dozvolu dobio je prema propisima i uredno je prošao sve ljekarske preglede.

Odličnog je vida i ne nosi naočare. Svi mu se dive jer svakodnevno rekreativno istrči i po nekoliko kilometara.

Kaže, biti aktivan je pola zdravlja.

– Kad čovjek u ode penziju i zatvori se u četiri zida, a ne radi ništa, on je gotov. Znači, moraš nešto da radiš, da se krećeš, jesi li legao na krevet, ti si gotov – naglašava djed Slavko.

Slavko ne pije lijekove, a rakiju nije probao više od pet decenija.

– Počeo sam trošiti bijeli luk i kako sam ga počeo konzumirati, stabilizovao mi se tlak, kontrolišem ga i nema problema. Ima više od 50 godina kako nisam okusio ni kapi rakije – ističe Pantić.

Nije veliki ljubitelj mesa, a najdraže jelo mu je pura s mlijekom. Da bi sačuvali zdravlje, Slavko savjetuje drugima da žive mirnije i bez poroka.

Ženio se dva puta i ima dva sina i kćerku. Kaže, najvažnije je da u poznim godinama čovjek ne ostane sam, jer skladan život uz bračnog druga, čuva i zdravlje i gradi sreću.

RTRS

KUP BIH Finalni turnir u Laktašima

Aktuelnosti

Urednik

11.02.2019.

LAKTAŠI, 11. februara – Finalni turnir košarkaškog Kupa Bosne i Hercegovine održaće se u Laktašima narednog vikenda 16. i 17. februara.

U Košarkaškom savezu Bosne i Hercegovine održan je žrijeb polufinala pa će se tako u ovoj rundi sastati Igokea –Mladost Mrkonjić Grad, te Zrinjski – Spars.

Pobjednici duela boriće se u finalu Kupa Bosne i Hercegovine za trofej.

Prošle sezone Igokea je osvojila Kup i slavila je u Kaknju.

Srpskainfo

Jeste li popili onu prvu, jutarnju? Evo kako KAFA utiče na zdravlje

Aktuelnosti

Urednik

11.02.2019.

Jeste li popili onu prvu, jutarnju? Evo kako KAFA utiče na zdravlje

LAKTAŠI, 11. februara – Iako je kafa mnogima omiljeni napitak, morate znati da šoljica ujutru donosi više štete nego koristi

Foto: Shutterstock

Jutarnja kafa je omiljeni rital kod većine ljudi, te retko ko preskače ispijanje omiljenog napitka.

Koliko kafe dnevno je previše za organizam?
Razlozi zašto ljudi piju kafu najčešće nisu zdravstveni već mnogo jednostavniji – kako bi dobili više energije, kako bi se razbudili, kako bi bolje pamtili ili učili.

Nekim ljudima je jutarnja šoljica kafe obavezna jer imaju osećaj kao da bez toga ne bi mogli ostati budni. Iako mnogi ne piju kafu zbog zdravstvenih razloga, ovo su neki benefiti kafe:

pomaže mozgu da jača
osnažuje mozak i smanjuje mogućnost dobijanja demencije
poboljšava sveukupno raspoloženje
poboljšava pamćenje, koncentraciju i opreznost
daje energiju i snagu

S druge strane, retko se iz ovakvih informacija može iščitati da se ove dobrobiti kafe događaju jedino ako je ne pijete na prazan želudac, te ako ne pijete više od tri šoljice dnevno.

Dve šoljice kafe dnevno može da pomogne u zaštiti od Alchajmerove bolesti jer ona može spečiti nakupljanje proteina u mozgu koji se povezuju s gubitkom pamćenja.

Ujedno, ta količina kafe će dati osećaj snage. Međuti, nikako se ne preporučuje trudnicama, posebno više od jedne šoljice dnevno.

Samo dve šoljice podstiču ispuštanje kortizola i adrenalina što može povećati rizik od spontanog pobačaja. Prevelik nivo kofeina u telu može povećati holesterol, te uticati na stresne podražaje radi izlučivanja kortizola, hormona koji telo luči kao odgovor na stresne situacije.

S druge strane, tri šoljice kafe dnevno smanjuje rizik od pojave raka jajnika kod žena, ali i povećava rizik od srčanog udara.

Nakon treće šoljice se ubrzavaju otkucaji srca i raste krvni pritisak. Sve više od tri šoljice može dovesti do:

povećane šanse za dobijanje reumatoidnog artritisa
povećava rizik za dobijanje osteoporoze
dehidracije tela
sindroma iritabilnog creva
povećanja krvni pritisak i cirkularnih bolesti

Kafa na prazan želudac može oštetiti
Ukoliko imate naviku piti kafu čim se probudite ujutro, možda bi trebalo još jednom razmisliti. Pre svega, tokom spavanja telo se dehidrira i kada se probudite potrebno je popiti tečnosti. Ta tečnost nikako ne bi smela biti kafa jer je jedna od njenih uloga dehidriranje organizma.

Kada se probudite, prvo popijte čašu vode. Ako već morate piti kafu ujutro, pojedite barem jedno parče hleba pre toga. Konzumiranje kafe na prazan želudac napraviće veliku štetu vašem čitavom probavnom sistemu.

Kafa inače pokreće pojačano lučenje želudačne kiseline, a posebno ako je pijete na prazan želudac. To može uzrokovati probavne smetnje, žgaravicu i refluks. Ovo važi i za bezkofeinsku kafu i onu s mlekom. Svakako, ako ste osetljivi na laktozu, kafa s mlekom će još više pojačati simptome žgaravice

“Pijenje kafe na prazan želudac “može stvoriti nervozu, drhtavicu i druge simptome nervoze tela, uključujući promene raspoloženja i anksioznost“, izjavio je dr. Adam Simon.

Kafa na prazan želudac povećava simptome anksioznosti, brzinu otkucaja srca, razdražljivost i nemogućnost fokusiranja. Jutarnje konzumiranje kafe utiče na čitav srčani ritam i zapravo vas više uspavljuje nego što vam podiže nivo energije i raspoloženje.Mnogi ljudi su godinama pili kafu na prazan želudac i nije im se ništa dogodilo, ali ako već ne morate, radije prvo pojedite zdrav doručak, pa nakon toga pijte omiljeni napitak.

Stil.kurir.rs

LEGENDA O STAROJ VODENICI I one u okolini Laktaša imaju svoje priče (FOTO)

Magazin
Slider

Urednik

11.02.2019.

LEGENDA O STAROJ VODENICI I one u okolini Laktaša imaju svoje priče (FOTO)

LAKTAŠI, 13. maja -Vodenica u našoj narodnoj tradiciji oduvijek ima posebno mjesto i izaziva – strahopoštovanje. Kako je to primjetio i Petar Petrović, jedan od autora Srpskog mitološkog rečnika, vodenica je bila preko potrebna i korisna ljudima, ali je, kao i voda, smatrana opasnom po njihov život. Po takvim njenim odlikama nastala su vjerovanja i predanja o njoj. Za kapi sa vodeničkog vitla se, tako, vjerovalo da imaju čudotvornu moć. Kako su vodenice – mlinovi za žito smatrane kao mjesta oko kojih se okupljaju zle sile i demoni, tako je voda koja prska sa vitla ispod vodenice, stekla takva tajanstvena svojstva. Da bi se čovjek zaštitio i kako bi obezbjedio nesmetan rad vodenice, pribjegavao je raznim magijskim obredima…

Ali da ni takva predostrožnost uvek ne pomaže, govori još jedno od kazivanja koja je prikupio već pomenuti Radoslav Radenković:„Gojko Gajić i njegov sin pošli su da čuvaju vodenicu jer im se dešavalo da nestaje brašno iz zaključale vodenice. Oko ponoći, na drugoj obali reke, pojavi se čudna kolona. Na mjesečini, kroz tamu, razaznavala se bijela haljina i iscjepani crni barjak predvodnika. Gledali su: kolona je prešla preko vode ne dodirujući je nogama, nego kao da su leteli. Kad su izašli na drugu obalu, oni su zastali kao da lelujaju na vjetru. Onda je onaj sa barjakom došao kod Gojka i zatražio brašno za pogaču. Ovaj ga je odbio i nije htio s njim da razgovara. Uskoro se čula strašna grmljavina i zemlja je počela da se trese. Kolonu je obavila izmaglica i ona je nestala kao što se i pojavila.“

Svakako da svoju tajnovitost i jezovitost vodenice duguju i Milovanu Glišiću, koji je u jednu takvu smjestio i svoju priču o Savi Savanoviću, najpoznatijem srpskom vampiru: “Odista je strašna ta gudura gdje je vodenica zaroška. S jedne strane gusta šuma, i danju je mračno u njoj, a kamoli noću. S druge strane krševi i stene, sve neke okapine, čini ti se sad će se survati dole. Rječica se vijuga ispod one strane gde je šuma, pa gdešto huči preko širokih ploča strmo u virove, gdešto zavija između stijena krupnih kao plašće. Vodenica je baš pod jednom takom stenom, priprta kao lastino gnezdo uz nju…“

Mogobrojne su legende koje prate vodenice iz naših krajeva, i dobro je da znamo da su to samo legende. I dok se takve legende prenose s koljena na koljeno, zanimljivo je pogledati fotografije starih vodenica sa područja Laktaša, koje je objavila Turistička organizacija Opštine Laktaši.

Znamo da kroz Laktaše teče Vrbas koji, sa svojim brojnim mrtvajama, brzacima i slapovima, pruža mnogobrojne mogućnosti sporta i rekreacije, a posebno su atraktivna mjesta gdje se pritoke Vrbasa spajaju sa osnovnim tokom. Pored Vrbasa tu su još i njegove brojne pritoke, Bukovica, Klašnička rijeka, Turjanica, Vukešnica, Osorna i dr. Zahvaljujući ovakvom daru prirode, brojna su mjesta pogodna za izlete, kampovanja i ribolov, sa nedirnutom prirodom, a tu su i pomenute stare vodenice, sa bezbroj hladnih pitkih izvora, travnatih površina i šuma.

Izvor: Mojkontakt.com

IMA NEKA TAJNA VEZA… A da je otkrijemo? Srijeda, Dom kulture u Laktašima

Aktuelnosti

Urednik

11.02.2019.

IMA NEKA TAJNA VEZA… A da je otkrijemo? Srijeda, Dom kulture u Laktašima

LAKTAŠI, 11. februara – JU „Centar za kulturu i obrazovanje“ Laktaši vas poziva u srijedu, 13. februara 2019. godine sa početkom u 19.00 časova na monodramu „Ima neka tajna veza“. Monodrama je autorski rad glumca Milana Dimića, koji je bio inspirisan likom i djelom legendarnog pjesnika Duška Trifunovića.

Riječ glumca

„Rad na samoj monodrami je trajao 3 mjeseca, te je ista prožeta stvarnim likovima i događajima iz života pjesnika, te protkana muzikom koja je nastajala na osnovuTrifunovićevih tekstova („Ima neka tajna veza“, „Glavo luda“, „Zlatna ribica“, „Šta bi dao da si na mom mjestu“). Govori o njegovom životu od iseljenja iz Sarajeva u Novi Sad, te usamljeničkom životu, jednog čovjeka koji je silom prilika zavolio vozove.“

O predstavi

U monodrami se pored protagoniste koji vodi priču pojavljuje još 5 likova kojim glumac suptilno i vješto publici približava Trifunovića kroz najvažnije periode njegovog života; od šaljivih anegdota, pa sve do emotivno teških perioda upjesnikovom životu.

Kroz poeziju Duška Trifunovića glumac provlači pjesnikovu emociju i ekspresijom same glumačke igre publici otvara nove poglede na djela pjesnika, te životnesituacije koje su ga inspirsale da stvara iste.

U 45 minuta Milan Dimić donosi, možda do sada nedokučenu, nekima i skrivenu stranu legende našeg pjesništva, Duška Trifunovića. Snažnim nitima koji spajaju glumu, muziku i poeziju povezuje nas sa emocijama i životom ove, ponekad zaboravljene, legende, te prikazuje tajne veze kojima je sebe pjesnik vezao, kada je birao svoj put.

Ulaz na predstavu je slobodan.

Više informacija možete dobiti na broj telefona: 051 532 217.